Izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

 

ruka_i_rucicaNa inicijativu pravobraniteljice za djecu, 17. siječnja 2011. održan je sastanak s predstavnicima Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, vezano uz predstojeće izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Sastanku su, uz Milu Jelavić i njezinu savjetnicu Gordanu Filipović, nazočile voditeljica Odsjeka za pravne poslove Sunčica Lončar i Biljana Tomašević iz MOBMS-a te ravnateljica Uprave za socijalnu skrb Tatjana Katkić Stanić i načelnica Odjela za posebno osjetljive skupine Ankica Ježić iz MZSS-a.

Pravobraniteljica je tom prilikom istaknula nužnost da se Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama osigura da se prava iz tog zakona odnose i na osobe koje skrbe o djeci umjesto njihovih roditelja, neovisno primaju li za to neku vrstu naknade. Osobito je naglasila potrebu da se udomiteljima, neovisno o tome po kojoj osnovi su djeca smještena u udomiteljsku obitelj (prema Obiteljskom zakonu ili Zakonu o socijalnoj skrbi) priznaje pravo na rodiljnu ili roditeljsku potporu, kad je  to potrebno zbog kronološke dobi djeteta, kako bi se osiguralo da mogu koristiti sve pogodnosti vezano za novčane i vremenske potpore predviđene Zakonom (dopuste, rad s polovicom radnog vremena, rad sa skraćenim radnim vremenom i dr.) Istaknula je kako priznavanje tih prava udomiteljima ne bi znatno opteretilo državni proračun, budući da je prema podacima MZSS svega 97 djece u dobi do tri godine smješteno u institucijama. Naglasila je kako bi to u konačnici značilo i smanjenje državnih troškova, budući da smještaj djece u institucijama iziskuje znatna materijalna sredstva (troškovi smještaja djeteta u instituciji procjenjuju se na oko 6000 kuna, dok troškovi udomiteljstva iznose oko 3000 kuna). Također je napomenula kako bi priznavanje ovih prava moglo dodatno motivirati razvoj udomiteljstva. Stoga je predložila da se u zakonski tekst ugradi ovo pravo, ali i da se otklone druge nejasnoće uočene u zakonskom tekstu, primjerice definiranje pojma korisnik i uporaba tog termina u tekstu zakona kod razrade pojedinih prava.