U skladu s obvezom koju propisuje Zakon o pravobranitelju za djecu, pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević predala je 30. ožujka 2018. Hrvatskome saboru svoje Izvješće o radu za 2017. godinu. Osim detaljnog izvještaja o primljenim prijavama, postupanjima, preporukama za zaštitu prava djece i inicijativama pravobraniteljice u području propisa koji reguliraju prava djece, Izvješće daje i pregled stanja dječjih prava u Hrvatskoj danas, nastao kao rezultat praćenja opće problematike zaštite djece te konzultacija sa stručnjacima i samom djecom.
Ured pravobraniteljice za djecu je u 2017. godini primio 1573 prijave povreda pojedinačnih prava djece te je radio na još 929 predmeta koji se odnose na upite, sastanke, skupove, inicijative, preporuke i druge aktivnosti u vezi s različitim temama iz područja prava djeteta. Osim toga, radio je i na 649 prenesenih predmeta iz prethodnih godina. Također je u središnjem i regionalnim uredima pravobraniteljice ostvareno više od 2000 neposrednih kontakata sa strankama koje su dolazile u urede ili se obraćale telefonom.
Najviše prijava, ukupno 892, podnijeli su roditelji, i to majke u 552 slučajeva, očevi u 297, oba roditelja zajedno u 43 slučaja. Po brojnosti zatim slijede institucije u 308 slučajeva, a od toga je 93 prijave stiglo od Sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva koja izvještava pravobraniteljicu o slučajevima odbijanja obveznog cijepljenja djece. Djeca su nam se osobno obratila u 34 slučaja, a najčešće su se žalila na neprofesionalno ponašanje profesora ili stručnih suradnika u školi i izloženost vršnjačkome nasilju te na “prisiljavanje” na kontakt s roditeljem s kojim ne stanuju. Također su se žalila na dugotrajnost postupka promjene prezimena djeteta, teškoće u ostvarivanju prava na uzdržavanje, premještaj u drugu udomiteljsku obitelj, izostanak informacija o djetetovom pravu na medicinsko estetski zahvat ili su tražila pomoć u pribavljanju dokumentacije potrebne za prijelaz u drugi sportski klub.
Od 1573 prijave povreda pojedinačnih prava 329 se odnosi na probleme u ostvarivanju roditeljske skrbi, 310 na povrede obrazovnih prava, 285 na nasilje nad djecom i zanemarivanje djece, 155 na zdravstvena prava, 97 na prava djece u pravosudnom postupku, 89 na ekonomska prava, 65 na pravo na zaštitu privatnosti djeteta, a zatim slijede prijave u području socijalnih i kulturnih prava, prava na sigurnost djeteta i niza drugih prava.
Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2017. ima ukupno 235 stranica, a na prvih 110 stranica izvještava o prijavljenim pojedinačnim povredama prava djece, grupiranim po vrstama: od osobnih prava djeteta (statusna prava, privatnost, pravo na život uz roditelje i roditeljsku skrb, zaštita od nasilja), prava djece kao članova društvene zajednice, obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih, kulturnih i pravosudno-zaštitnih, do prava na sigurnost te zaštitu od diskriminacije.
Slijedi poglavlje o radu Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu – MMS-a, dječjega savjetodavnog tijela pravobraniteljice koje čini 20 djece u dobi od 12 do 18 godina. Članovima treće generacije MMS-a je u jesen 2017. istekao trogodišnji mandat te su u rujnu izabrali svoje “nasljednike” na temelju javnoga natječaja, a novi je saziv MMS-a započeo s intenzivnim radom već od prvog sastanka potkraj godine.
Četvrto poglavlje “Izdvojena područja zaštite prava djece”, donosi teme o zaštiti prava djece pripadnika nacionalnih manjina, djece s problemima u ponašanju, djece čiji su roditelji u zatvoru, djece u pokretu (migranti) te o zaštiti prava djece u medijima. Sljedeće poglavlje donosi pregled općih preporuka pravobraniteljice za djecu, kojih je u 2017. ukupno bilo 59, a više od trećine odnosi se na područje obrazovanja. Slijedi poglavlje o normativnim aktivnostima, odnosno inicijativama u području izmjena i donošenja ukupno 28 novih propisa, u dijelu u kojem se oni odnose na prava djece. Poglavlje “Istraživačke aktivnosti” donosi pregled istraživanja o broju djece i mladih na smještaju, organiziranom stanovanju i boravku u domovima za djecu i centrima za pružanje usluga u zajednici, kao i prikaz dječjega, vršnjačkog istraživanja o tv-sadržajima kakve žele djeca i mladi.
U Izvješću su opisani i obilasci ukupno 24 ustanove iz različitih sustava, u kojima su djeca smještena ili privremeno borave, koje su tijekom godine posjetili pravobraniteljica i njezini savjetnici. Prikazani su i susreti i suradnja pravobraniteljice s djecom, suradnja s tijelima, ustanovama i organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu, zatim međunarodne aktivnosti, skupovi koje je organizirao Ured pravobraniteljice te drugi skupovi na kojima su pravobraniteljica i njezini savjetnici sudjelovali ili održali izlaganja. Predstavljene su i godišnje aktivnosti regionalnih ureda pravobraniteljice u Osijeku, Rijeci i Splitu te ostale aktivnosti središnjeg ureda u Zagrebu, uključujući i prikaz različitih događanja u Maloj kući dječjih prava. Izvješće završava prikazom ustroja i financijskog poslovanja Ureda pravobraniteljice za djecu u prethodnoj godini.
U zaključku je dan sažeti pregled stanja prava djece u Hrvatskoj s naglaskom na uočenim problemima i slabostima te područjima u kojima je nužno uložiti veće napore kako bi se poboljšalo funkcioniranje ukupnoga sustava zaštite prava djece u Hrvatskoj.
Cjelovito Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2017. dostupno je na www.dijete.hr, u rubrici Izvješća/O radu pravobranitelja za djecu, gdje se nalazi i Sažetak Izvješća.