U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. prosinca, pučka pravobraniteljica Lora Vidović organizirala je 8. prosinca 2015. u Hrvatskome saboru, zajedno s ostalim pravobraniteljicama, konferenciju pod nazivom “Daleko od grada – i od prava? Ljudska prava u ruralnim područjima”. Konferencija je organizirana u četiri panela koje su, osim L. Vidović, vodile pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.
Gotovo dva milijuna stanovnika Hrvatske živi u ruralnim i prijelaznim područjima. Njihova udaljenost od urbanih središta često znači i nedostupnost osnovnih javnih usluga, što dovodi do socijalne nesigurnosti, a može prerasti i u kršenje ljudskih prava. Pri tome se u posebnom riziku nalaze najranjivije skupine društva, stariji, djeca, osobe s invaliditetom i žene, navela je pučka pravobraniteljica, dodajući da su siromaštvo te nedostatna komunalna i društvena infrastruktura neki od najvećih izazova života u ruralnim područjima.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je kako su žene u ruralnim područjima izložene riziku višestruke diskriminacije. Njihova izloženost nasilju u obitelji, uz tešku dostupnost policije, liječnika, besplatne pravne pomoći, čini njihovu izolaciju rizičnijom i opasnijom od one u kojoj se nalaze žene u gradskim područjima. Također, zbog slabije obrazovanosti, loše prometne infrastrukture, kao i nepostojanja dječjih vrtića, žene u ruralnim područjima otežano se zapošljavaju, navela je Ljubičić.
Djetinjstvo i odrastanje na selu, otoku ili kojem drugom izoliranom području udaljenom od urbanih središta, često podrazumijeva otežanu dostupnost pojedinih službi za skrb o djeci, dječjih jaslica i vrtića, kvalitetnog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, zdravstvenih i socijalnih usluga, sadržaja i aktivnosti organiziranog slobodnog vremena, od dječjih knjižnica i kazališta do sportskih i umjetničkih aktivnosti za djecu. Sve to još teže pogađa djecu koja žive u siromaštvu, romsku djecu, djecu s teškoćama u razvoju i druge ranjive skupine, navela je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.
Pristupačnost je jedan od uvjeta za uključivanje osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu, a u nedostatku sveobuhvatnih istraživanja, dovoljno je samo obratiti pozornost na to koliko malo osoba s invaliditetom susrećemo u svakodnevnom životu, istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Posebno zabrinjava izostanak svijesti da se kod nabave prijevoznih sredstava biraju ona koja su pristupačna svim građanima, neovisno o stupnju njihove pokretljivosti. Dodala je i kako su, bez obzira na sve pozitivne pomake, još uvijek nedovoljne mjere koje se poduzimaju, od lokalne do nacionalne razine.
Na konferenciji su se okupili predstavnici institucija za ljudska prava, akademske zajednice, nadležnih tijela, stručnih službi te udruga civilnog društva, a o svojim svakodnevnim iskustvima govorili su i stanovnici ruralnih područja.
Pravobraniteljice su također pozvale su na strateško uključivanje ruralnih područja u prioritete nadležnih tijela na svim razinama, a Lora Vidović istaknula je da je u svjetlu najavljenih reformi, uključujući i reformu lokalne i regionalne samouprave, važno vrlo pažljivo promišljati posljedice koje one mogu imati na najranjivije sugrađane. Upravo razina dostupnosti javnih usluga najranjivijima mora biti jedan od pokazatelja njihove uspješnosti, zaključila je.
Pravobraniteljica Ivana Milas Klarić je, kao i ostali organizatori, pozvala goste-stručnjake koji su iznijeli podatke i primjere koji svjedoče o tome kako je danas biti dijete na selu, na otoku ili u zabačenim krajevima Hrvatske. O neravnomjernoj dostupnosti predškolskog odgoja te osobito o njegovoj nedostupnosti u ruralnim područjima govorila je predstojnica UNICEF-ovog ureda za Hrvatsku Valentina Otmačić, istaknuvši kako je nužno povećati obuhvat djece u dobi od 4 do 6 godina, ali i kvalitetu predškolskog odgoja.
Dragana Đurić iz Osnovne škole Grohote na otoku Šolti prikazala je s kakvim se sve ograničenjima susreću sve malobrojnija djeca na tom otoku, unatoč dobrim uvjetima koje im može ponuditi njihova škola u kojoj je danas samo 52 đaka. Govoreći o smanjenoj dostupnosti zdravstvene zaštite djeci u ruralnim područjima dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, upozorila je na izrazitu nejednakost na štetu ruralnih naselja ističući da to u praksi znači i nejednakost u zdravlju djece.