Prvi ovogodišnji sastanak Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu, održan u Donjoj Stubici 5. i 6. travnja 2019., bio je ispunjen brojnim aktivnostima, a glavne teme bile su: mediji kao izazovi i prilike za dječja prava, zatim mogućnosti prevencije nasilja u školi među djecom i nad djecom te participacija djece u školi. Bila je to i prilika za susret s pravobraniteljicom Helencom Pirnat Dragičević i razmjenu informacija o proteklim te dogovor o budućim aktivnostima članova MMS-a.
Prvi dan sastanka bio je namijenjen temi o medijima, pri čemu su kao gosti nastupili članovi Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) s predavanjem “Prilike i prijetnje za mlade u medijima” i popratnom radionicom. Profesor Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu iznio je niz informacija o tome kako funkcioniraju digitalni mediji, društvene mreže i tražilice, koliko je pojedinac pritom izložen i ranjiv i kako može zaštititi svoju privatnost. Kao nacionalni koordinator međunarodnog istraživanja EU Kids Online, on je predstavio i rezultate istraživanja o navikama djece i mladih u korištenju interneta u Hrvatskoj.
Kako “pripitomiti” medije
Profesor Danijel Labaš s Hrvatskih studija u Zagrebu prikazao je stajališta stručnjaka o utjecaju interneta na društveni život i međuljudske odnose, ističući važnost medijskoga opismenjavanja od najranije dobi, koje je jednako tako potrebno i roditeljima i drugim odraslima. DKMK je proteklih godina, u sklopu svojega projekta “Djeca medija”, održao na stotine radionica za učenike, roditelje i učitelje diljem Hrvatske, o korištenju interneta, sprečavanju govora mržnje, prikrivenom oglašavanju, računalnim igricama itd. Za članove MMS-a jednu od takvih radionica – o prepoznavanju lažnih vijesti i prikrivenoga oglašavanja – vodila je DKMK-ova koordinatorica programa Katarina Blažina Mukavec.
U nastavku je uslijedio grupni rad i rasprava u kojoj su mladi savjetnici iznijeli svoja razmišljanja o tome kako postići da se prava djece u suvremenom digitalnom okruženju ostvaruju što potpunije – kako istodobno i zaštititi sigurnost djece, i omogućiti da se što više i bolje iskoriste mogućnosti koje pruža internet i digitalni mediji za dobrobit, razvoj i napredak djece. Njihovi prijedlozi bili su grupirani oko ključnih pitanja kako svakom djetetu osigurati dostupnost (nediskriminaciju), zaštitu i sudjelovanje u digitalnom okruženju. Ova dječja stajališta i preporuke pravobraniteljica će iznijeti na susretu s europskim pravobraniteljima za djecu, koji će se održati u svibnju.
Dječji pogled na prevenciju nasilja u školi
Drugi dan bio je rezerviran za raspravu o prevenciji nasilja, a mladi savjetnici pripremili su niz prijedloga koji će biti predočeni Ministarstvu znanosti i obrazovanja, odnosno njegovom Povjerenstvu za izradu novog Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama. Pritom su članovi MMS-a ukazali na sadašnje stanje, osvrnuli se na postojeće preventivne programe te naveli koje su promjene potrebne u osmišljavanju i provođenju prevencije nasilja. Također su davali i sugestije za buduće medijske kampanje zagovaranja nulte tolerancije na nasilje u školi i društvu. Svoje prijedloge iznijeli su savjetnici Sanji Vladović, koja je predstavnica Ureda pravobraniteljice za djecu u Povjerenstvu za izradu Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama, te će biti u prilici pred tim tijelom predstaviti dječji pogled na taj problem.
Istraživanje o dječjem sudjelovanju u životu škole
U završnom dijelu dvodnevnoga sastanka voditeljica MMS-ovog tima savjetnica Davorka Osmak Franjić predstavila je djeci rezultate velikog istraživanja “Participacija djece u sustavu odgoja i obrazovanja”, koje je Ured pravobraniteljice za djecu proveo prošle godine, u suradnji sa stručnjacima s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Riječ je o istraživanju u čijoj su pripremnoj fazi, kao konzultanti, sudjelovali i sami članovi MMS-a, stoga im je bilo zanimljivo doznati što je pokazalo anketiranje više od 2700 učenika iz 40-tak osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske.
Rezultati otkrivaju da su učenici skloniji sudjelovati u školi u neformalnim aktivnostima (projektima, akcijama i sl.) nego u formalnim predstavničkim tijelima, kao što je vijeće učenika, da i učenici i nastavnici uviđaju vrijednosti učeničke participacije, ali smatraju da je u postojećoj školi mnogo prepreka ostvarivanju participacije: od preopsežnoga gradiva i obveza koje imaju i učenici i nastavnici, do nedovoljnog razumijevanja i poznavanja učeničke participacije i premalo prilika za unapređivanje odnosa između nastavnika i učenika u školi. Članovi MMS-a aktivno su pratili i komentirali iznesene podatke iz istraživanja, potvrđujući i ilustrirajući pojedine podatke i vlastitim iskustvima i informacijama koje dobivaju od vršnjaka.
Susreti MMS-a „uživo“ događaju se samo nekoliko puta godišnje, no svaki novi susret prilika je za jačanje povezanosti među mladima i njihove uigranosti kao aktivnoga i skladnoga tima. Otvorenost i uvažavanje svačijeg mišljenja i ovaj put su se pokazali uspješnom formulom, ali podjednako je važno svaki put predvidjeti i dovoljno vremena za druženje i međusobno povezivanje članova MMS-a. Započeta rasprava o aktualnim temama nastavit će se i na zatvorenom forumu MMS-a. A na odraslim savjetnicama i pravobraniteljici za djecu ostaje zadaća daljnjeg predstavljanja i zastupanja mišljenja mladih savjetnika o svim djeci važnim pitanjima zaštite dječjih prava.
