Nova publikacija o stanju građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj

Nova publikacija o stanju građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj

Gradjanski odgoj rekonstrukcijaMreža mladih Hrvatske predstavila je 20. srpnja 2016. u Zagrebu svoju publikaciju “Rekonstrukcija građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj: koncept, institucije i prakse”, čiji su autori Nikola Buković, Monika Pažur, Mirela Travar i Vedrana Spajić-Vrkaš. Knjiga je rezultat empirijskog istraživanja provedenog u sklopu projekta “Praćenje provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu”, koji je provela Mreža mladih Hrvatske u suradnji s Istraživačko-obrazovnim centrom za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uz financijsku potporu Fondacije za otvoreno društvo (OSF) i tehničku potporu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Cilj projekta bio je ispitati mišljenja i stavove ključnih dionika odgoja i obrazovanja o kontekstu i rezultatima provedbe građanskog odgoja i obrazovanja (GOO), kako bi se utvrdilo koji kontekstualni čimbenici olakšavaju, a koji otežavaju uvođenje građanskog odgoja u škole i njegovu kvalitetnu provedbu.
Publikacija donosi analizu normativnog okvira (međunarodnog i hrvatskog) za uvođenje ovog obrazovnog sadržaja u hrvatske škole, zatim rezultate kvalitativne analize mišljenja predstavnika javnog i civilnog sektora, te mišljenja i stavova učenika i nastavnika iz 40 škola u kojima se u školskoj godini 2014./2015. građanski odgoj izvodio kao izborni predmet ili međupredmetno. Na kraju se navode i preporuke ključnim dionicima: Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, Agenciji za odgoj i obrazovanje, školama i drugima.
Predstavljanje knjige vodila je Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije, a kratak pregled rezultata istraživanja iznijela je urednica Monika Pažur iz Mreže mladih Hrvatske, usredotočivši se na otkrivanje glavnih prepreka koje, unatoč višegodišnjim nastojanjima institucija i pojedinaca, onemogućuju sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj.
Kao autorica poglavlja o stavovima učenika i nastavnika o školskoj kulturi kao kontekstu i rezultatima provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, o zanimljivim nalazima istraživanja govorila je prof. dr. Vedrana Spajić-Vrkaš. Učenici su istaknuli da je GOO pridonio tome da učenici ozbiljnije shvaćaju svoja prava i odgovornosti, da se ‘u raspravama više koriste argumenti nego sila’, da su se poboljšali odnosi između učenika i učenica, da se nastavnici i učenici međusobno odnose s više poštivanja i td. Pritom su istraživana i obilježja demokratske kulture škole, a odgovori su grupirani oko pet tipova školske kulture: škola kao demokratska zajednica učenja, škola reda i discipline, autoritarna škola, škola okrenuta društvenim temama i škola učeničke emancipacije. Odgovori upućuju na niz izazovnih zaključaka prema kojima uvođenje građanskog odgoja može djelovati emancipacijski na učenike, ali također može biti i prikrivena strategija discipliniranja učenika kroz isticanje njihove odgovornosti i poslušnosti prema autoritetu. Još zanimljivija je usporedba učeničke i nastavničke percepcije demokratičnosti školske kulture, a sve je to u publikaciji sažeto prikazano.
Ines Elezović iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja izvijestila je o rezultatima vanjskog vrednovanja eksperimentalne provedbe GOO tijekom školske godine 2014./2015. koji su ohrabrujući,a najavila je i da će u 2016. Hrvatska sudjelovati u Međunarodnom ispitivanju građanskog odgoja i obrazovanja ICCS. O djelovanju organizacija civilnog društva okupljenih oko GOOD Inicijative, koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije u Hrvatskoj, izvijestio je Mario Bajkuša.
U raspravi su se čule ocjene da u Hrvatskoj postoje svi preduvjeti za uvođenje građanskog odgoja – osim političke volje, koja je zapravo presudni uvjet. Rezultati istraživanja i evaluacije potvrđuje da postoji entuzijazam i nastavnika i učenika u vezi s ovim obrazovnim sadržajima, ali iskustva iz prakse pokazuju da se na entuzijazmu i rascjepkanim pojedinačnim projektima, ma koliko kvalitetni bili, ne može graditi sustav građanskog odgoja i obrazovanja.
Predstavljanje publikacije pratila je, kao predstavnica Ureda pravobraniteljice za djecu, savjetnica Maja Flego.
Publikacija se može preuzeti na poveznici http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/Rekonstrukcija-GOO(1).pdf