Na Medicinskom fakultetu u Rijeci 16. studenoga 2018., u organizaciji Sveučilišta u Rijeci – Medicinskog fakulteta, Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini, Fakulteta zdravstvenih studija, Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, Dokumentacijsko-istraživačkog centra za europsku bioetiku “Fritz Jahr” i Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, održani su 20. riječki dani bioetike. Tema ovih bioetičkih dana bila je posvećena cijepljenju.
Na 20. Riječkim danima bioetike okupio se velik broj stručnjaka te su održana izlaganja koja su obuhvatila analizu stanja dokaza i podatke vezane za vakcinologiju, o snazi dokaza u vakcinologiji, strukturnim varijacijama genoma i poremećajima autističnog spektra, istinama i zabludama o alergiji i cjepivu, sigurnoj primjeni cjepiva, pravima i dužnostima roditelja u kontekstu obveznog cijepljenja djece, o cijepljenju kroz povijest i cijepljenju danas s konkretnim podacima, Deklaraciji o važnosti cijepljenja s osvrtom na praksu i programu nadstandarda cijepljenja u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije. Na ovom su skupu stručnjacima prezentirani i upiti roditelja kroz aktivnost “Kutka za roditelje”.
Podaci upućuju na to da Primorsko-goranska županija spada u četiri županije s najslabijim opsegom procijepljenosti, a iznesen je zaključak da je cijepljenje postalo “žrtva svojeg uspjeha”.
Skup je moderirala predsjednica organizacijskog odbora doc. dr. sc. Gordana Pelčić, dr. med., ukazujući da se cijepljenje, jedno od najvećih dostignuća javnog zdravstva dvadesetog stoljeća koje je spasilo milijuna života djece, danas suočava s najvećim dvojbama i sumnjama u medicini uopće, posebno u kontekstu globalne dostupnosti velike količine podataka različitih izvora i kvalitete koji mogu biti interpretirani na razne načine.
Stajalište je medicinske struke da je cijepljenje najučinkovitija preventivna mjera i jedno od najvećih dostignuća moderne medicine. Prema čl. 24. Konvencije o pravima djeteta države stranke priznaju djetetu pravo na uživanje najviše moguće razine zdravlja i na korištenje olakšica za ozdravljenje i oporavak te se obvezuju da će nastojati osigurati da niti jednom djetetu ne bude uskraćeno njegovo pravo na korištenje zdravstvenih usluga.
U ostvarivanju toga prava djeteta države se obvezuju učiniti dostupnima tehnologije (lijekove, opremu i intervencije) među kojima je i imunizacija protiv uobičajenih dječjih bolesti, kako je to navedeno u Općem komentaru Odbora za prava djeteta br. 15 (2013) o pravu djeteta na uživanje najviše moguće razine zdravlja. Stoga, sve dok postoje nedvojbeni stručni i znanstveni dokazi da korist od cijepljenja (sprečavanje bolesti, komplikacija i posljedica bolesti te smrti) nadmašuje rizike od cijepljenja (nastanak i posljedice nuspojava), pravo na cijepljenje smatra se pravom djeteta na zdravstvenu zaštitu prema najvišim zdravstvenim standardima.
Na temelju višegodišnjeg praćenja, smatramo da je potrebno kvalitetnije i cjelovito informiranje roditelja o cijepljenju i podizanje javne svijesti o koristima cijepljenja. U tome najvažniju ulogu imaju prije svega pedijatri, obiteljski liječnici i stručnjaci iz svih zavoda za javno zdravstvo.
O izlaganjima više na poveznici: https://www.medri.uniri.hr/files/OBAVIJESTI_NASLOVNICA/2018-11/20_Dani_bioetike.pdf. Skup je pratila savjetnica pravobraniteljice za djecu Danijela Žagar.