Preporuka o zaštiti dobrobiti romske djece u uvjetima pandemije

Iako kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 pogađa svu djecu, njome su posebno pogođene najugroženije skupine djece – djeca koja žive u siromaštvu i na margini društva, a među njima su često romska djeca. Brojne romske obitelji u Hrvatskoj žive u izrazito nepovoljnim uvjetima, u romskim naseljima koja su izolirana, često s lošom infrastrukturom, slabim kanalizacijskim sustavom, ponegdje bez struje i pitke vode. Obitelji žive u neprimjerenim stambenim objektima, neke i u kamp kućicama. Nije rijedak slučaj da nekoliko generacija iste obitelji dijele jednu do dvije prostorije, da nemaju kupaonicu ni toalet u stambenom objektu te da mnoga romska djeca nemaju svoj krevet kao ni prostor za rad.

Kako bi se u aktualnoj situaciji poboljšali nepovoljni životni uvjeti u romskim naseljima, što je nužno kako bi se suzbilo širenje bolesti koju izaziva koronavirus, potrebno je zajedničko i koordinirano djelovanje aktera na lokalnoj i državnoj razini. Zato je pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević pozvala Vladu RH, Hrvatski sabor, tijela državne i lokalne vlasti, organizacije civilnog društva, romska vijeća te sve stručnjake koji se bave pravima romske djece, da pristupe zajedničkom kreiranju učinkovitih rješenja i odgovora na potrebe romske djece u uvjetima pandemije COVID-19.

U preporuci koju je uputila Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu znanosti i obrazovanja te Agenciji za odgoj i obrazovanje, pravobraniteljica poziva da se posebna pozornost obrati na:

  • dostupnost čiste vode, sapuna i sredstava za dezinfekciju u romskim naseljima kako bi se djeci omogućilo održavanje čistoće ruku te dostupnost zaštitnih maski i rukavica;
  • osiguravanje pomoći u opskrbi namirnicama u romskim naseljima, posebice pomoći u zdravoj prehrani (jer su prije pandemije mnoga romska djeca nutritivno hranjiv topli obrok dobivala u školi);
  • podizanje razine zdravstvenih usluga u romskim naseljima (jer je ukinut javni prijevoz, a mnoge romske obitelji ne posjeduju automobil);
  • podizanje razine informiranosti romskih zajednica o koronavirusu i potrebnim mjerama zaštite (jer nemaju sve romske obitelji struju, odnosno televizor ni radio uređaj ni pristup internetu);
  • uključivanje romskih udruga i romskih vijeća u borbu protiv pandemije COVID-19 kako bi se informacije Stožera civilne zaštite učinile pristupačnima i za Rome te kako bi se određeni dio informacija prilagodilo da bude razumljiv romskoj djeci.

U odnosu na provedbu nastave na daljinu nužno je voditi računa da se u digitalnom poučavanju ne produbljuju nejednakosti između djece. Zato je potrebno dobro analizirati rizike za romske učenike zbog zatvaranja škola te uvjete u romskim obiteljima za sudjelovanje učenika u nastavi na daljinu.

Škola djeci pruža sigurnost, mogućnost zdrave prehrane te je ujedno središte društvene aktivnosti i mnogih interakcija. Kad se škola zatvori, mnogoj su djeci uskraćeni socijalni kontakti koji su ključni za učenje i razvoj. Promjena načina učenja i poučavanja, kao posljedica prelaska u virtualne učionice, predstavlja veći rizik za učenike sa slabijim (pred)znanjem kao i za učenike koji imaju manje obrazovnih mogućnosti izvan škole, što je često slučaj s romskim učenicima. Roditelji Romi, zbog nižeg stupnja obrazovanja i nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika, često ne mogu pomoći djeci u učenju i svladavanju nastavnog gradiva koje se obrađuje u nastavi na daljinu.

Poseban problem predstavlja neprilagođenost programa „Škole na Trećem“ za romske učenike te nepostojanje sadržaja pomoću kojih bi se romskim učenicima omogućilo dodatno usvajanje hrvatskog jezika ako ne poznaju dovoljno hrvatski jezik. Također, mnoga romska djeca nemaju pristup internetu, kao ni osobno računalo, laptop ni tablet. Ako je škola djeci osigurala tablet, upitno je kako se učenici snalaze na različitim digitalnim platformama koje se koriste u nastavi na daljinu. Pravobraniteljica zato preporučuje da je potrebno posebnu pozornost obratiti na:

  • osiguravanje tableta za romske učenike i besplatan pristup internetu kućanstvima s djecom (učenicima i studentima);
  • pružanje podrške romskim obiteljima koje nemaju iskustvo korištenja interneta i informatičke opreme;
  • prilagodbu programa „Škole ne Trećem“ za romske učenike razredne nastave te uvrštavanje sadržaja za dodatno učenje hrvatskog jezika;
  • prilagodbu programa koji se prikazuje na HRT-u za romske učenike predmetne nastave i učenike srednjih škola, posebice u odnosu na prilagodbu na romski jezik i pismo;
  • osiguravanje dodatnih sadržaja, materijala i/ili dodatnih aktivnosti odgojno-obrazovnih djelatnika i/ili savjetnika AZOO-a i MZO-a u digitalnom okruženju kao pomoć učenicima (i njihovim roditeljima) u razumijevanju nastavnog gradiva i izvršavanju zadataka;
  • povezivanje s romskim organizacijama civilnog društva i udrugama koje se bave obrazovanjem Roma u provedbi i organizaciji nastave na daljinu.