Unapređivanje rada stručnih radnika u postupcima izricanja mjera radi zaštite imovinskih interesa djece

Postupajući po pritužbi roditelja da centar za socijalnu skrb (CZSS), upozoravajući na dužnost podmirenja poreznoga duga, dostavlja tablicu s imenima, JMBG-om i OIB-om sve djece čiji su roditelji u obvezi podmiriti dug narušavajući tako privatnost djece, obratili smo se Ministarstvu socijalne politike i mladih (MSPM). Upozorili smo na potrebu zaštite tajnosti osobnih podataka i privatnosti djece. Utvrdivši da je došlo do propusta MSPM se roditeljima ispričao zbog nesmotrenog postupanja stručnih radnika CZSS-a.

 

Zaštita primanja koja su izuzeta od ovrhe i ostvarenje uzdržavanja djece

Zbog onemogućavanja isplate dječjeg doplatka s tekućeg računa zbog naplate potraživanja banke, obratili smo se Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Preporučili smo da razmotre zakonitost poslovanja banaka i njihovog prioritetnog namirenja te da njihovo postupanje usklade kako se prisilna naplata potraživanja banaka ne bi ostvarivala iz sredstava koja su izuzeta od ovrhe jer su nužna za egzistenciju obitelji i djece. Istaknuli smo kako banka prioritet u naplati svojih potraživanja i stavljanje u položaj povlaštenog vjerovnika, temelji na svojim općim aktima, na štetu primanja koja su zakonom izuzeta od ovrhe te zakonskog uzdržavanja koje ima prednost u naplati u odnosu na sve druge tražbine neovisno o vremenu njihova nastanka. HNB nas je obavijestio da nije ovlašten nadzirati primjenu odredbi Obiteljskog zakona te s tog osnova ne može nalagati kreditnim institucijama da ugovorne odnose zaključene sa svojim klijentima, a koji su ugovoreni u skladu s ugovornom voljom ugovornih strana i važećim zakonskim propisima, reguliraju na drukčiji način. Upućeni smo na pojedinačno obraćanje predsjednicima uprava kreditnih institucija, Hrvatskoj udruzi banaka te nadležnom ministarstvu. Konkretnoj banci HNB je ukazao na potrebu usklađivanja poslovanja s odredbom Zakona o doplatku za djecu, koji propisuje da doplatak za djecu ne može biti predmetom ovrhe ili osiguranja.

 

Ovrha na plaći radi ostvarivanja uzdržavanja djece

Upoznati s odlukom jednog općinskog suda koji je odbacio prijedlog djece kao ovrhovoditelja za ovrhu na plaći ovršenika radi naplate uzdržavanja, pozivajući se na odredbe Ovršnoga zakona, s obrazloženjem da se prijedlogu za ovrhu ne može udovoljiti ukoliko poslodavac ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke, obratili smo se predsjedniku suda. Preporučili smo da se ispita stav suda, radi zaštite djece u ostvarenju uzdržavanja. Naglasili smo kako je takva praksa suda drukčija od postupanja drugih sudova te nije sukladna Obiteljskom zakonu koji je lex specialis u odnosu na odredbe Ovršnog zakona. Naveli smo da je postupanje suda primjer neuvažavanja posebnog propisa, što je dovelo do nepovoljnijeg položaja i pozicije djece koja su ostala uskraćena u mogućnosti da pokrenu ovrhu na plaći i drugom stalnom novčanom primanju roditelja. Iako nas je predsjednik suda obavijestio kako nema ovlasti komentiranja donesene odluke i nalaganja/sugeriranja sucima ili sudskim savjetnicima kakvu bi odluku trebali donijeti, o našem obraćanju izvijestio je predsjednicu izvanparničnog odjela suda.

 

Zajednička preporuka pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i pravobraniteljice za djecu o uzdržavanju djece

Na inicijativu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova održan je sastanak s pravobraniteljicom za djecu, a vezano uz problematiku uzdržavanja malodobne djece. Poseban naglasak stavljen je na procesuiranje kaznenog djela povrede dužnosti uzdržavanja te na postupanje i praksu nadležnih državnih odvjetništava po tom pitanju. Naglašeno je kako se u praksi navedena odredba tumači na način da obveza prijavljene osobe u kazneno pravnom smislu egzistira od dana ovršnosti odluke (obuhvaća samo iznos nastao nakon ovršnosti odluke), a ne od ovršnosti presudom utvrđenog datuma i visine. Takvim tumačenjem proizlazi da sporni dospjeli, a neplaćeni iznos uzdržavanja, koji je nastao u periodu prije ovršnosti odluke, može biti predmet samo građansko-pravnog, ali ne i kazneno pravnog postupanja. Sastanak je rezultirao zajedničkom preporukom koju su pravobraniteljice uputile Ministarstvu pravosuđa, a kojom preporučuju da se predmetna problematika i dosadašnja praksa postupanja nadležnih tijela preispitaju te da se razmotri mogućnost izmjene Kaznenog zakona na način da se kaznenim djelom povrede dužnosti uzdržavanja obuhvati i raniji vremenski period naveden u odluci (za koji period je obvezniku uzdržavanja u navedenoj odluci utvrđena obveza uzdržavanja), a ne samo period nakon ovršnosti odluke kao što je to sada slučaj.

 

OBITELJSKO PRAVNA ZAŠTITA

Preporuka o potpori roditeljstvu

Ministarstvu socijalne politike i mladih/Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (MSPM/MDOMSP), Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava (MRMS) i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) uputili smo u travnju 2016. godine preporuku za podršku zaposlenim roditeljima, kao rezultat stručne rasprave „Roditeljstvo i radna uloga“ na kojoj su sudjelovali predstavnici državnih i drugih javnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravobraniteljskih institucija, Hrvatske udruge poslodavaca i zainteresiranih udruga/organizacija civilnog društva.

Preporučili smo donošenje konzistentne obiteljske politike koja podrazumijeva ulaganje u djecu, širenje usluga za djecu i roditelje te prilagodbu postojećih usluga potrebama zaposlenih roditelja i djece; uvrštavanje potpore roditeljstvu kao neizostavne teme socijalnog dijaloga poslodavaca i sindikata; prilagodbu organizacije i rada javnih službi (dječjih vrtića i škola) potrebama i radnom vremenu zaposlenih roditelja; razvijanje usluge unapređivanja roditeljskih znanja i vještina radi jačanja sposobnosti roditelja da pruže djetetu optimalne uvjete za razvoj i razvijanje ciljanih mjera i usluga u slučaju pojačane potrebe za podrškom roditeljstvu (primjerice kod maloljetnih roditelja, roditelja djece s teškoćama u razvoju, roditelja niskog socijalno-ekonomskog statusa i slično).

O preporuci smo obavijestili Vladu RH, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Grad Zagreb, HUP, predstavnike sindikata te Udrugu općina u RH, Udrugu gradova i Hrvatsku zajednicu županija. MRMS nas je obavijestio da je s preporukom upoznao predstavnike socijalnih partnera i članove Gospodarsko-socijalnog vijeća te da je iz programa rada Gospodarsko-socijalnog vijeća za 2017. razvidan interes socijalnih partnera, posebno za prijedloge propisa iz resora demografije, obitelji, mladeži i socijalne politike i prijedloge propisa iz resora znanosti i obrazovanja. MDOMSP nas je obavijestio da: namjerava predložiti povećanje iznosa novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta zaposlenim roditeljima i povećanje naknade za nezaposlene roditelje; da je u suradnji s HZZO-om izradio izračun i projekciju sredstava potrebnih za planirano povećanje roditeljskih naknada koja su već osigurana u Državnom proračunu; da je osnovao radnu skupinu za izradu izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

 

Djeca zatečena u nedopuštenim noćnim izlascima

Roditelji su dužni i odgovorni djetetu mlađem od šesnaest godina zabraniti noćne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje. Saznavši za neujednačena postupanja policijskih službenika u slučajevima zatjecanja djece u noćnim izlascima, obratili smo se Ravnateljstvu policije. Ne sporeći zakonitost policijskoga postupanja, skrenuli smo pozornost na propitivanje razmjernosti opsega policijskog postupanja u odnosu na svrhu zakonske odredbe, a u povodu saznanja za praksu privođenja djece u policijsku postaju čak i u onim situacijama kad su, u satima koje se smatra noćnim izlaskom, djeca zatečena ili ispred kuće ili na putu prema kući. U tom smislu Ravnateljstvu policije smo preporučili kontinuirano educirati i senzibilizirati policijske službenike za primjeren način komunikacije s djecom, a kako bi postupanje policije u svakom pojedinačnom slučaju bilo obzirno prema djeci i situaciji u kojoj su se zatekli. Također preporučili smo poduzeti radnje radi ujednačavanja prakse i njezina prilagođavanja zaštiti najboljeg interesa djece na način da se ustanovi protokol postupanja u slučajevima zatjecanja djece u noćnom izlasku. Naglasili smo kako alternativu privođenju djece vidimo prvenstveno u stupanju u kontakt s roditeljima ili drugim osobama koje skrbe o djetetu u djetetovom domu ili u zadržavanju djeteta na licu mjesta do dolaska roditelja/skrbnika te da privođenje djeteta u policijsku postaju valja prakticirati samo u onim situacijama kad su za to ispunjene zakonske pretpostavke. U odgovoru na preporuku Ravnateljstvo policije nas je izvijestilo da takva praksa realno nije provediva u većem dijelu predmetnih postupanja jer se djeca mlađa od 16 godina nerijetko zatječu na mjestima koja su znatno udaljena od obiteljskoga doma/adrese stanovanja, na području nadležnosti druge ustrojstvene jedinice policije; u većoj ili manjoj grupi vršnjaka iz različitih dijelova grada (kvartova, naselja) ili različitih mjesta; odnosno tijekom provedbe ciljanih policijskih akcija, kad policijski službenici imaju obvezu provoditi i niz drugih zadaća. Navode kako u službenim prostorijama policije, u odnosu na javno mjesto, postoje primjereniji uvjeti za obavljanje radnji provjere identiteta djeteta i obveze rasvjetljavanja okolnosti djetetovog izbivanja iz obiteljskoga doma, odnosno utvrđivanja moguće roditeljske odgovornosti za nastalu situaciju. Ravnateljstvo drži da duže zadržavanje djeteta na mjestu zatjecanja do dolaska roditelja/skrbnika u određenim situacijama može biti podjednako stigmatizirajuće, neugodno i uznemirujuće, iako zadnjih godina bilježe i takvu praksu u situacijama kad je izgledan brz dolazak roditelja/skrbnika, a policijski službenici nisu imali drugih zadaća. Naglašeno je kako će nadležne strukture MUP-a kontinuirano educirati i senzibilizirati policijske službenike sukladno preporuci.