Međunarodna krovna organizacija Defense of Children International (DCI) organizirala je 8. srpnja 2020. webinar u povodu prezentacije Globalne studije UN-a o djeci lišenoj slobode, koja je provedena od 2016. do 2019. godine. Voditelj Studije bio je neovisni stručnjak Manfred Nowak, U toj Globalnoj studiji sudjelovala je i Hrrvatska, a prikupljanje podataka s ministarstvima koordinirao je UNICEF-ov ured u Hrvatskoj. Ured pravobraniteljice za djecu ministarstvima je uputio preporuku za sudjelovanjem te smo pratili dostavu podataka.
Studija je obuhvatila šest kategorija lišenja slobode djece: u okviru pravosudnog postupanja zbog migracijskih razloga, djece koja su zajedno s roditeljima koji su lišeni slobode, koja su u institucijama temeljem bilo koje odluke države, djeca lišena slobode u kontekstu oružanih sukoba i zbog razloga nacionalne sigurnosti. Glavni ciljevi studije bili su procijeniti značaj te pojave i saznati broj djece u svijetu koja su lišena slobode temeljem različitih osnova u određenom razdoblju, zatim, koji su razlozi lišenja slobode djece i na kojim mjestima se ono odvija.
Studija je ujedno zabilježila primjere dobre prakse u svijetu te je iznjedrila više preporuka za unapređivanje propisa, prakse i politika koje će zaštititi prava djece te prevenirati lišenje slobode te primjenom alternativnih mjera utjecati na smanjenje broja djece kojoj se sloboda oduzima. Jedan od ciljeva bio je i utjecati na podizanje svjesnosti o postojanju te skupine djece i na promjenu stigmatizirajućih stavova prema njima.
U predstavljanju Studije, uz njezinog voditelja Manfreda Nowaka, sudjelovalo je više stručnjaka iz tijela EU i nevladinog sektora: direktor DCI Benoit Van Keirsbilck, članica Europskog parlamenta i suvoditelj grupe za prava djece Saskia Bricmont, članica Europskog parlamenta Fabienne Keller, koordinator EU za prava djeteta Valeria Setti te Jo Becker iz organizacije Human Rights Watch.
Iako međunarodni dokumenti i standardi nalažu da se lišenje slobode za djecu primjenjuje samo kao krajnja mjera i u najkraćem mogućem trajanju, Studija je pokazala da to često nije tako te da nedostaju podaci o toj pojavi na svjetskoj razini. Svi sudionici su naglasili da su djeca lišena slobode i dalje nevidljiva i zaboravljena skupina, unatoč sve većem broju dokaza o kršenju njihovih ljudskih prava. Velik broj djece smješten je u nehumanim uvjetima zajedno s odraslim osobama i u velikom riziku su za sve oblike nasilja te mučenje, okrutno, nečovječno i ponižavajuće ponašanje i kažnjavanje.
Posljedice lišenja slobode za djecu su nemjerljive i razorne za njihov fizički i mentalni razvoj te ugrožavaju sposobnost kasnijeg vođenja zdravog i konstruktivnog života. Većina djece s takvim iskustvom nikada se ne oporave u potpunosti od toga. Pandemija COVID-19 dodatno je pogoršala stanje.
Zadnjih godina kao globalni problem pojavio se i veliki broj djece migranata koja su lišena slobode. Ona su nerijetko dugotrajno smještena u zatvorene kampove te u njima odrastaju, a situacija je posebno loša u Iraku, sjevernoj Siriji i Grčkoj. Djeca tamo žive u iznimno lošim uvjetima, u pretrpanim prostorima gdje spavaju na podu, nemaju pristup pitkoj vodi, sanitarnim čvorovima ni zdravstvenoj skrbi, nemaju mogućnost školovanja, ne mogu se slobodno kretati. U uvjetima pandemije ti su uvjeti dodatno pogoršani i rizični.
UN-ova Studija zato u preporukama predlaže da se, zbog veće učinkovitosti i manjih troškova, prema djeci primijene alternative zatvaranju, poput raznih usluga u zajednici kojima se postižu bolji rezultati i smanjuje recidivizam. Slijedi praćenje implementacije preporuka u državama putem međunarodnih mehanizama, od strane nacionalnih tijela i tijela EU, nevladinog sektora te neovisnih stručnjaka.
Zaključeno je da je Studija donijela obilje korisnih podataka koji mogu poslužiti kao polazište za djelovanje. Zaključeno je i da je nužna promjena stava i pristupa kako se ne bi pravile razlike među djecom, bila ona migranti, delinkventi, djeca bez roditelja… Svi oni su samo djeca. Rečeno je i da je Studija prvi korak u oslobađanju milijuna djece iz različitih oblika detencije jer je nužno vratiti im djetinjstvo. Cilj je u potpunosti izbjeći da se djeca lišavaju slobode te je online skup završen pozivom “Nijedno dijete iza rešetaka!”.
Webinar su pratile zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika i savjetnica Sanja Vladović.