U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku 28. ožujka 2017. održana je javna rasprava o Nacrtu prijedloga Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Nacrt dokumenta su okupljenim predstavnicima resornih ministarstava, udruga civilnog društva, nadležnih agencija, organizacija i institucija, građana i medija predstavile ministrica Nada Murganić i sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković.
Nova Nacionalna strategija propisuje obveze unapređivanja postojećih dostignuća te dogradnje pravnog, obrazovnog, socijalnog i institucionalnog sustava na ovom području. Predloženo je ukupno 33 mjere raspoređene po sedam područja: Prevencija nasilja u obitelji, Zakonodavni okvir iz područja zaštite od nasilja u obitelji, Zbrinjavanje i potpora žrtvama nasilja u obitelji, Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji, Unapređivanje međuresorne suradnje, Izobrazba stručnjaka koji rade u području zaštite od nasilja u obitelji, Senzibilizacija javnosti za problematiku nasilja u obitelji.
Ciljevi Nacionalne strategije, među ostalim, su: razvijati programe prevencije nasilja u obitelji, osigurati dosljednu primjenu odredaba Istanbulske konvencije, uskladiti zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zahtjevima koji proizlaze iz međunarodnih dokumenata, osigurati stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, osigurati financijsku potporu radu skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji te organizacijama koje rade na prevenciji i suzbijanju nasilja u obitelji, osigurati zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji, pružiti financijsku potporu provođenju programa psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji te izobrazbi stručnjaka koji će tretman provoditi, kao i izobrazbi stručnjaka i djelatnika u državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave te organizacija civilnog društva koje djeluju u području zaštite od nasilja, unaprijediti međuresornu suradnju i učinkovitost postupanja u slučajevima nasilja u obitelji te senzibilizirati javnost o problematici nasilja u obitelji.
Nacionalna strategija tijelima državne uprave na nacionalnoj razini – nositeljima mjera uvodi obvezu imenovanja koordinatora za provedbu mjera, u roku tri mjeseca nakon usvajanja. Uloga koordinatora, osim praćenja provedbe mjera iz svoje nadležnosti, bit će i pravovremeno izvještavanje o njihovoj provedbi.
U otvorenoj raspravi pomoćnica ministra pravosuđa, Vedrana Šimunđa-Nikolić je odgovarajući na kritiku da je krug osoba koje štiti Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji određen preusko te neusklađen s Istambulskom konvencijom, istaknula kako Ministarstvo nastoji proširiti krug osoba koje bi zakon štitio te sukladno tome promišlja da se naziv Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji promijeni u Zakon o zaštiti žrtava nasilja u obitelji i među bliskim osobama. Prof. Dejan Ajduković ispred Društva za psihološku pomoć ukazao je na potrebu da se Strategijom uvedu mjerila učinkovitosti pojedinih mjera i evaluacija pojedinih psihosocijalnih tretmana počinitelja obiteljskoga nasilja.
U raspravi je ukazano i na potrebu cjelovitijeg i detaljnijeg usklađivanja praćenja rada skloništa za žrtve nasilja, potrebu financiranja i onih udruga civilnog društva koje se bave isključivo savjetovanjem žrtava, na potrebu zaštite privatnosti žrtava obiteljskog nasilja u provođenju programa njihovog zapošljavanja, kao i na probleme vezano uz njihovo stambeno zbrinjavanje.
Raspravu je pratila savjetnica pravobraniteljice za djecu Gordana Filipović.