Odbor za obitelj, mlade i sport, na inicijativu i u suradnji s pravobraniteljicom za djecu, predstavio je 4. svibnja 2016. novu Strategiju Vijeća Europe za prava djeteta od 2016. do 2021. Skup naslovljen “Strategija Vijeća Europe za prava djeteta od 2016. do 2021. – novi okvir i poticaj za unapređivanje prava sve djece”, okupio je ključne dionike za ostvarivanje prava djece, a predsjednik Odbora Ivan Vrdoljak pozvao je na zajedničko djelovanje i suradnju u primjeni strategije, kao temeljnog alata za sustavno poboljšavanje položaja djece. Na skupu su sudjelovali predstavnici brojnih institucija, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, stručnjaka te predstavnici djece iz Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu i Nacionalnog vijeća učenika.
Predsjednik Odbora I. Vrdoljak podsjetio je da je Strategija Vijeća Europe za prava djeteta od 2016. do 2021. novi strateški dokument, koji je Vijeće ministara Vijeća Europe prihvatilo početkom ožujka ove godine. Strategija je službeno proglašena na konferenciji Vijeća Europe održanoj početkom travnja u Sofiji te predstavlja temelj djelovanja u zaštiti prava djece u sljedećem razdoblju za sve zemlje članice Vijeća Europe. Vrdoljak je posebno istaknuo pet ključnih ciljeva i područja Strategije u kojima je potrebno zajamčiti prava svakom djetetu, a to su: jednake mogućnosti za svu djecu, sudjelovanje sve djece, život bez nasilja za svu djecu, pravosuđe prilagođeno djetetu – za svu djecu i dječja prava u digitalnom okružju.
Zamjenik ministrice socijalne politike i mladih Ante Babić usporedio je Nacionalnu strategiju za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. sa Strategijom Vijeća Europe 2016. – 2021. te istaknuo da postoji visoka razina usklađenosti tih dvaju dokumenata. Rekao je da je u Nacionalnoj strategiji jedan od prioriteta i definiranje indikatora dobrobiti djece što se priprema u suradnji s UNICEF-ovim uredom za Hrvatsku. U zaštiti prava djece Hrvatska je zabilježila značajan napredak i iskorak, naglasio je.
Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić posebno se osvrnula na pitanje ostvarivanja jednakih mogućnosti za svu djecu, istaknuvši problem nejednakosti na razini lokalnih zajednica, pogotovo u manjim mjestima udaljenim od gradskih središta i na otocima, kao i problem siromaštva djece koji im znatno otežava ostvarivanje brojnih prava. Dodatno je upozorila na porast nasilja putem interneta te istaknula osobitu važnost zaštite djece od nasilja u digitalnom okružju.
Predstojnica UNICEF-ovog ureda za Hrvatsku Valentina Otmačić povezala je Strategiju Vijeća Europe s preporukama koje je u rujnu 2014. UN-ov Odbor za prava djeteta uputio Hrvatskoj. Među tim preporukama su i izrada dječjeg proračuna s zajamčenim izdvajanjima za djecu, deinstitucionalizacija i poticanje obiteljskih oblika skrbi za djecu, zaštita od svih oblika nasilja uz educiranje stručnjaka za rad s djecom, jačanje usluga za djecu i podrške roditeljima, osiguranje sudjelovanja djece u procesima odlučivanja i drugo. V. Otmačić je istaknula i da je nužno pratiti kako se u Hrvatskoj provode ove preporuke.
Kao predstavnica organizacija civilnoga društva psihologinja Marina Trbus iz Udruge roditelja “Korak po korak” istaknula je široke mogućnosti kojima razne udruge svojim djelovanjem mogu pripomoći u ostvarivanju navedene Strategije i općenito u implementaciji politika usmjerenih na poboljšanje položaja djece. – Imamo mnoge dobre propise o zaštiti prava djece, ali ih ne provodimo jer za to nema dovoljno novca ni stručnjaka, ali ponajviše zato što još nismo prihvatili djecu kao subjekt i nositelje prava – upozorila je.
U raspravi su sudjelovali saborski zastupnici Irena Petrijevčanin Vuksanović, koja je pozvala na intenzivnije djelovanje ministarstava u zaštiti djece u području pravosuđa te u sigurnom korištenju interneta, te Ladislav Ilčić, koji se založio za veće uključivanje roditelja u izradu dokumenta o zaštiti prava djece. Predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić istaknula da je ključni uvjet za primjenu strategije osigurati dovoljno stručnjaka i materijalne uvjete za njezinu provedbu, a Marica Mirić iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom RH pozvala je na osjetljivost za potrebe djece s teškoćama u razvoju. Na još jednu potrebitu skupinu djece podsjetila je Kristina Divić iz Udruge Krijesnica, koja je pozvala i Ministarstvo socijalne politike i mladih da se, uz Ministarstvo zdravlja, uključi u unapređivanje palijativne skrbi o teško bolesnoj djeci.
Osobiti dojam na sudionike skupa ostavio je nastup predsjednika Nacionalnog vijeća učenika Karla Horvata koji je istaknuo važnost sudjelovanja i uključivanja djece u procese donošenja politika za djecu i mlade. – Poslušajte nas, nemojte nas marginalizirati ni olako odbacivati naša mišljenja samo zato što smo još djeca jer mi najbolje znamo koji su naši problemi i što nas muči – rekao je Horvat i pozvao na poučavanje djece o demokratskom građanstvu i ljudskim pravima jer će se time olakšati i potaknuti i njihova participacija u društvu. Istaknuo je kako vrijedan doprinos tome daju i udruge koje okupljaju djecu i mlade, koje su i važan čimbenik njihovog neformalnog obrazovanja.
Važnost dječjega sudjelovanja podcrtala je i profesorica s Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta Ivana Jeđud Borić, istaknuvši da djeca nedvojbeno trebaju biti partneri odraslima i u donošenju i u provođenju strateških dokumenata o dječjim pravima.
Ovaj skup pratile su i zamjenica i savjetnice pravobraniteljice za djecu te članice Mreže mladih savjetnika Dorotea Neuberg i Petra Jurina.
Puni tekst Strategije Vijeća Europe za prava djeteta (2016. – 2021.) donosimo u prilogu ovoga teksta. Podsjećamo da je strategija nastala kao rezultat opsežnih konzultacija s državama članicama, civilnim društvom, pravobraniteljima za djecu, međunarodnim organizacijama, stručnjacima, ali i samom djecom. U izradi strategije sudjelovale su, kao članice ekspertne skupine, i pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić i njezina zamjenica Maja Gabelica Šupljika.
Strategija navodi očekivane ishode i rezultate za svako područje, kako bi se njezini učinci mogli pratiti i vrednovati, a njihova prva evaluacija uslijedit će nakon tri godine provedbe.