Međunarodne organizacije Defense of Children International (DCI) sa sjedištem u Ženevi i Human Rights Watch (HRW) sa sjedištem u New Yorku, organizirale su 16. srpnja 2020. webinar o utjecaju pandemije COVID-19 na djecu lišenu slobode. Tema je povezana s UN-ovom Globalnom studijom o djeci lišenoj slobode koju je UN provodio od 2017. do 2019., pod vodstvom prof. Manfreda Nowaka.
Skup je otvorio Alex Kamarotos, izvršni direktor DCI, a webinar je moderirala dr. Najat Maalla M’jid, posebna predstavnica Generalnog tajnika UN-a za nasilje nad djecom, izvijestivši i o velikom interesu za webinar, za koji se prijavilo više od 550 stručnjaka iz osmadesetak država. Skup su pozdravila i dva ambasadora iz stalnih predstavničkih misija UN-a Robert Muller iz Austrije i Luis Bemudez iz Urugvaja, naglasivši važnost istraživanja i razmjene informacija na međunarodnoj razini.
Kao izlagači sudjelovali su: direktor programa za zaštitu djece UNICEF-a Cornelius Wiliams, voditeljica ureda UN-a za djecu u oružanim sukobima Anne Schingten, koordinatorica UNODC programa za nasilje nad djecom Alexandra Souza Martins, članica UN-ovog Odbora za prava djeteta i predsjednica savjetodavnog odbora Globalne studije Ann Skelton, voditeljica programa Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Carina Ferreira-Borges, posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava migranata Felipe Gonzales Morales, Jo Becker iz skupine za prava djece Human Rights Watch-a, sudionik panela nevladinih organizacija za djecu lišenu slobode te Cedric Foussard, savjetnik iz udruge Terre des Hommes i član panela nevladinih organizacija za djecu lišenu slobode.
Svi sudionici su se tijekom rasprave suglasili da je pandemija COVID-19 učinila živote djece lišene slobode još težim. Djeca su zaključana i izolirana, ima ih i zaraženih, ukinuti su posjeti obitelji. Stanje je dramatično za djecu migrante koja ni inače ne bi smjela biti u zatvorenim uvjetima i koja bi prva trebala biti puštena, kojoj su nerijetko nedostupna osnovna dječja prava kao što su pravo na obrazovanje, medicinsku skrb, zaštitu od nasilja, prehranu i vodu. Iznimno je težak položaj djece sudionika u oružanim sukobima, koja posebno trpe nasilje za vrijeme detencije, a koju se, zbog moguće osvete, ne može olako pustiti u zajednicu protiv koje su se borili i ratovali. Pritom su ta djeca, po definiciji UN-a, i sama žrtve.
Iz perspektive liječnika iz WHO naglašeno je da u situaciji pandemije ne smijemo misliti jedino i isključivo na fizičko zdravlje djece jer je mentalno zdravlje jednako važno. Nažalost, u pandemiji se vodi malo računa o mentalnom zdravlju osoba lišenima slobode, koje su nerijetko smještene u pretrpanim prostorima, izolirane i zaključane, bez kontakta s obitelji. Pokazalo se da takve okolnosti izolacije ostavljaju posebno teške posljedice na metalno zdravlje djece.
Prema najnovijim podacima, samo oko 20 zemalja je zbog pandemije pustilo većinu djece iz kaznenih ustanova (detencije), dok je to učinilo oko 80 država za odrasle. Sudionici su se složili s preporukama iz Globalne studije da puštanje djece iz detencije samo po sebi nije dovoljno, već je nužno osigurati primjerene uvjete prihvata i života, školovanje i programe reintegracije u društvo, posebice za djecu koja su bila u sukobu sa zakonom i sa zajednicom u koju se vraćaju. Podaci govore i da mnoge države nemaju programe koji bi bili alternativa lišavanju slobode. Također se postavilo pitanje: Ako je dio djece zbog pandemije ubrzano pušten, zašto je uopće došlo do njihovog smještaja u zatvorene uvjete? Koje su alternative njihovom zatvaranju i kako ih razviti u siromašnijim državama?
Zaključeno je da pandemija COVID-19, osim što je negativno utjecala na uvjete života djece u detenciji, ima i neke pozitivne posljedice jer je ubrzala preispitivanje sustava detencije djece u mnogim državama te otvorila nove mogućnosti za drukčija rješenja, što je u skladu s najvažnijom preporukom Studije i UN-a, da se izbjegne detencija djece kad god je moguće. Jer svako zatvaranje djece je kršenje prava djeteta.
Na kraju je naglašeno da će UN-ov Odbor za prava djeteta prilikom obrane periodičnih izvješća svakako od država zahtijevati informacije o mjerama koje je država poduzela u zaštiti prava i interesa djece za vrijeme pandemije, posebice one u ranjivim situacijama, u koje spadaju i djeca lišena slobode.
Webinar je pratila savjetnica pravobraniteljice za djecu Sanja Vladović.