Kako se djeca u Hrvatskoj koriste internetom, koliko su svjesni rizika i opasnosti te od koga traže podršku i pomoć kad se susretnu s neugodnostima i nevoljama na internetu pokazalo je prvo nacionalno komparativno istraživanje provedeno prema metodologiji međunarodnog projekta EU Kids Online, koji se provodi u 33 zemlje i omogućuje praćenje i usporedbu važnih pokazatelja. Partneri projekta predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskim Telekomom predstavili su prve rezultate istraživanja 21. studenoga 2017., istaknuvši kako su projekt podržali i Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Ovo je prvi korak u sustavnom istraživanju medijskih navika djece i roditelja temeljem kojega ćemo moći razvijati nove obrazovne politike s ciljem osnaživanja djece i mladih u medijskoj pismenosti. Rezultati pokazuju kako je i djeci i roditeljima potrebna edukacija. Trebaju nam novi modeli medijskog odgoja ponajviše u skupini djece od 9 do 11 godina budući da je ovo vrlo osjetljivo razdoblje u kojem je djeci potrebna odlučnija pomoć roditelja i odgojno obrazovnih institucija, naglasio je dr. Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i koordinator hrvatskoga tima EU Kids Online.
Istraživanjem je obuhvaćeno 1017 djece u dobi od 9 do 17 godina iz cijele Hrvatske i isto toliko roditelja, a proveo ga je Ipsos Puls čiji je predstavnik Ante Šalinović prikazao rezultate. Oni pokazuju da djeca najčešće pristupaju internetu putem pametnih telefona i računala ili laptopa te da većinom za to nemaju nikakvih ograničenja niti roditelji nadziru njihove aktivnosti, a to vrijedi i za gotovo polovicu ispitanika u dobi od 9 do 11 godina. Tek je svaki četvrti ispitanik u dobi od 9 do 14, odnosno svaki treći u dobi od 15 do 17 godina izrazio zabrinutost za svoju privatnost na internetu. Da ne postoji dovoljna razina svjesnosti o rizicima pokazuje podatak da trećina mladih putem interneta komunicira s osobama koje ne poznaje, a svaki četvrti tinejdžer u dobi od 15 do 17 godina susreo se s osobom koju je upoznao online. Više od polovice svih ispitanika u protekloj su godini primili povređujuću ili neprimjerenu poruku. Čak tri četvrtine djece od 9 do 11 godina te dvije trećine djece starijih dobnih skupina bilo je izloženo neželjenim seksualnim sadržajima. Više o istraživanju i rezultatima pročitajte ovdje.
Na predstavljanju rezultata bila je i pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić koja je istaknula vrijednost ovakvih istraživanja koja mogu biti kvalitetna podloga za strateški pristup rješavanju problema, ponajprije uvođenju kvalitetnog suvremenog medijskoga obrazovanja na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava. Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj tom je prilikom najavila da će medijska pismenost i oblici zaštite mladih na internetu biti uvršteni i u novi obvezni predmet Informatiku u 5. i 6. razredu, a dijelom su već zastupljeni u hrvatskom jeziku i drugim predmetima.
Istaknuta je i odgovornost drugih državnih i društvenih subjekata pa je o aktivnostima Agencije za elektroničke medije na području razvoja medijske pismenosti govorio zamjenik ravnatelja Agencije Robert Tomljenović, a članica Uprave Hrvatskog Telekoma Nataša Rapaić istaknula je da će HT, osim potpore istraživanju, i dalje raditi na podizanju svjesnosti o problemima sigurnosti i zaštite djece na internetu.
Partneri u ovim aktivnostima su i zagrebačka Osnovna škola Većeslava Holjevca, Hakom te Centar za nestalu i zlostavljanu djecu/Centar za sigurniji internet (CSI).