Izbornik
Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu u 2019. predano Hrvatskome saboru
U skladu s obvezom koju propisuje Zakon o pravobranitelju za djecu, pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević predala je 31. ožujka svoje Izvješće o radu za 2019. godinu. U njemu se ukazuje na postignuća, propuste i promjene u stanju dječjih prava iz perspektive Ureda pravobraniteljice za djecu, kroz prikaz prijava, pritužbi i primljenih očitovanja nadležnih tijela. Ujedno se opisuje djelovanje Ureda – kroz upućene preporuke i stajališta, prijedloge za izmjenu propisa, obilaske ustanova u kojima djeca borave, inicijative u raznim područjima zaštite prava djece te suradnju s djecom i stručnjacima.

Ured pravobraniteljice u 2019. je primio gotovo 10 posto više pritužbi nego u prethodnoj godini. Ukupno se postupalo prema 1.741 novoj prijavi, a radilo se i na 933 predmeta prenesenih iz prethodnih godina. Preneseni predmeti, koji zahtijevaju kontinuirano praćenje kroz dulje vrijeme, uglavnom se odnose na područje obiteljskih odnosa i obrazovna prava.

Među novim prijavama u 2019. najbrojnije su one koje se odnose na obrazovna prava (391), na drugom mjestu su prijave u vezi s ostvarivanjem prava na roditeljsku skrb (340), na trećem je nasilje nad djecom i zanemarivanje djece (281), na četvrtom su povrede zdravstvenih prava (137), a na petom prava na sigurnost i zaštitu (130). Zatim slijede povrede prava djece u pravosudnom postupku (81), prava na zaštitu privatnosti (76), ekonomskih (74) i socijalnih prava (46), prijave diskriminacije (42), prijave povreda kulturnih prava djece (34) te prava djece kao članova društvene zajednice (32). Ostale prijave odnosile su se na povrede statusnih prava te prava u području udomiteljstva, posvojenja, skrbništva i drugo.

Kao i prethodnih godina, prijave su najčešće podnosili roditelji, koji su podnijeli više od polovice ukupnoga broja prijava, čak 883. Razne institucije, najčešće obrazovne, podnijele su prijave u 396 slučajeva. Djeca su podnijela pritužbe u svega 16 slučajeva, a njihove pritužbe odnosile su se na djelatnike škole, zbog nepravednog ocjenjivanja i neprofesionalnog ponašanja, na postupanje djelatnika centra za socijalnu skrb i udomitelja – zbog odluke o izdvajanju iz obitelji i uvjeta smještaja, te na neefikasnost sustava u ostvarivanju uzdržavanja. Neka djeca tražila su savjet u vezi s visoko konfliktnim odnosima roditelja, tražeći da se uvažava njihovo mišljenje kod donošenja odluke s kojim će roditeljem živjeti, ali i zbog sukoba s roditeljima oko raspolaganja novcem od djetetovih stipendija i nagrada. Bilo je i obraćanja djece zabrinute zbog štrajka u školama i njegovih posljedica u nadoknadi nastave i provođenju mature. Upravo je dugotrajni štrajk u školama bio razlog velikog povećanja broja prijava u području obrazovnih prava.

Izvješće opisuje i brojne aktivnosti provedene tijekom godine s djecom, susrete i suradnju s djecom te rad Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu.

U izvješću je ponuđen veliki broj općih prijedloga za poboljšanja u zaštiti prava djece u svim područjima njihovog života – od obiteljskih odnosa, zdravlja te odgoja i obrazovanja, do sigurnosti, pristupa pravosudnim tijelima, slobodnog vremena, imovinskih prava djece i drugih.

U većini predmeta pravobraniteljica upućuje preporuke o zaštiti prava i interesa djeteta u konkretnom slučaju. Osim toga, ona na temelju pojedinačnih slučajeva donosi i opće preporuke koje se odnose na zaštitu prava većih grupa djece, a tijekom 2019. donijela je 76 takvih preporuka. Pravobraniteljica je sudjelovala u postupku donošenja ili izmjena 40 propisa i strateških dokumenata, zajedno sa svojim timom obišla je ukupno 45 ustanova – dječjih vrtića, škola, dječjih domova i drugih ustanova koje se skrbe o djeci.

U zaključku pravobraniteljica ističe pojedine uočene probleme i slabosti koji zahtijevaju hitne i učinkovitije mjere, osobito u zaštiti djece od nasilja u obitelji. Poziva na odlučniju reakciju sustava u zaštiti djece u situaciji konfliktnih obiteljskih odnosa i razvoda roditelja, na brže i učinkovitije postupanje pravosudnih tijela u zaštiti djece, na ostvarivanje odgojno-obrazovne inkluzije, na ostvarivanje prava djece na najvišu moguću razinu zdravlja, na zaštitu od svake diskriminacije te na suzbijanje dječjeg siromaštva te apelira na sve resore da ulože veće napore u povezivanje i suradnju kako bi se svakom djetetu pružile jednake šanse za razvoj, uz uvažavanje njegovih potreba i ranjivosti.

Pravobraniteljica ujedno poziva odrasle da slušaju djecu i da zajedno s njima pokušaju naći rješenja za njihove teškoće. U završnoj rečenici poziva da se, zajedničkim naporima, stručnim radom i suradnjom, svi raspoloživi resursi u društvu ulože u poboljšanje stanja prava djece, osobito u vremenima koja nam donose brojne izazove.

Uz opsežno cjelovito Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu u 2019., priređen je i njegov Sažetak na tridesetak stranica.