Izbornik
Kakvu televiziju trebaju djeca

U Opatiji su, od 22. do 24. studenoga 2016., održani 9. Dani elektroničkih medija, 22. dani radija, 9. dani televizija i 9. dani interneta. Na tom velikom skupu predstavnika lokalnih i nacionalnih medija održana je i panel-rasprava “Djeca, naši najvjerniji gledatelji” na kojoj se govorilo o dječjim navikama praćenja televizijskog programa i potrebama djece za sadržajima koji će poticajno djelovati na njihov razvoj. Raspravu je moderirala Gorana Banda iz UNICEF-ovog ureda za Hrvatsku, među gostima su bila i djeca iz Dječjeg gradskog vijeća Opatije, a savjetnica pravobraniteljice za djecu Maja Flego tom je prilikom predstavila mišljenja i poruke Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu (MMS) o tome kakve bi trebale biti emisije za djecu i mlade.

Prikazani su i rezultati istraživanja pod nazivom “Kako djeca gledaju televizijski program”, koje je provela Agencija za elektroničke medije u suradnji s agencijom Ipsos Puls. Istraživanje je pokazalo da gotovo polovica djeca u dobi do 17 godina provodi oko tri sata dnevno gledajući TV sadržaje. Kod djece starije od 13 godina vidljiv je pad gledanosti televizije i prebacivanje na internetske sadržaje nad kojima roditelji nemaju gotovo nikakav nadzor. Istraživanje je pokazalo i da mlađa djeca sve više gledaju televiziju u večernjim satima između 19 i 23 sata. Oko polovice roditelja uočilo je kampanju Vijeća za elektroničke medije “Birajmo što gledamo”, usmjerenu na razvoj medijske pismenosti.

U panelu su sudjelovali i predsjednica Odbora za medije Vijeća Europe Lejla Derušagić, koja je predstavila pravni okvir zaštite djece u EU, Ante Šalinović iz agencije Ipsos Plus predstavio je rezultate istraživanja te Robert Tomljenović iz Vijeća za elektroničke medije, koji je podsjetio na “Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija”, koje je VEM nedavno objavio kao stručnu pomoć nakladnicima i urednicima te roditeljima i nastavnicima. Urednica nedavno pokrenutog portala Medijska pismenost.hr Ana Dokler izvijestila je o tom projektu Agencije za elektroničke medije i njegovih partnera posvećenih jačanju medijske pismenosti djece, kao “abecede 21. stoljeća”.

Smisao ovoga skupa bio je potaknuti nakladnike i urednike na pažljiviji odabir sadržaja koji emitiraju, na promišljanje medijskih sadržaja koji su potrebni i korisni djeci i mladima, kao i na donošenje kodeksa ponašanja prilikom sudjelovanja djece u medijima. Jedna od poruka, koju je dodatno podcrtao i nastup članica Dječjeg gradskog vijeća Opatije i poruke mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu iz MMS-a, bila je: Vodite računa o tome kako TV-sadržaji utječu na djecu i pitajte djecu kakve sadržaje trebaju i žele!

Članovi MMS-a poručili su da žele zabavno-poučne sadržaje, koji im omogućuju učenje bez dociranja i pritiska, koji prikazuju više različitih mišljenja (primjerice kroz debate) i pokrivaju najrazličitija područja života djece i mladih te interese djevojčica i dječaka različitih dobnih skupina. Kako bi dobili što bolji uvid u želje i interese svojih vršnjaka, pripremaju i istraživanje koje će sami provesti u svojim školama.