Izbornik
Konferencija CRONSEE u Dubrovniku
du_1U Dubrovniku se na Godišnjoj konferenciji Mreže pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe, održanoj 19. i 20. svibnja 2009., okupilo osamdesetak sudionika iz 20 europskih zemalja, a u njezin su se rad uključili i učenici Gimnazije Dubrovnik. Ured pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske bio je domaćin konferencije, a tema “Djeca i konfliktni razvodi – pristup djece domaćem, međunarodnom i europskom pravosuđu” pokazala se poticajnom i za buduće rasprave. Međunarodni skup organiziran je uz potporu Europske mreže pravobranitelja za djecu (ENOC – European Network of Ombudspersons for Children), organizacije Save the Children Norway SEE i projekta EUNOMIA grčkog pravobranitelja.

Među gostima su bili predstavnici zemalja članica ENOC-a, Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Malte, Austrije, Poljske, Rusije, Gruzije, Cipra te predstavnici svih članica Mreže pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe (CRONSEE – Childrens’ Rights Ombudspersons’ Network in South and Eastern Europe), koju čine predstavnici pravobranitelja iz Grčke, Bugarske, Rumunjske, Albanije, Makedonije, Crne Gore, Kosova, Srbije, AP Vojvodine, Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Slovenije. Budući da je pravobraniteljica Mila Jelavić ovogodišnja koordinatorica te Mreže, Hrvatska je bila domaćin međunarodnog skupa.

Na početku, nakon uvodnog izlaganja pravobraniteljice Mile Jelavić, nazočnima su se obratili Miho Katičić, uime gradonačelnice Dubrovnika Dubravke Šuice, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za obitelj, mladež i šport Milanka Opačić, državna tajnica u ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Dorica Nikolić te predsjedateljica Odbora za prava djeteta Ujedinjenih naroda Yanghee Lee. Svi su potvrdili iznimnu važnost i aktualnost teme, koja upozorava na činjenicu da je dijete često žrtva roditeljskih sukoba te da nemogućnost i nespremnost roditelja da razriješe partnerske odnose često rezultira time da je ono prikraćeno u mnogim svojim potrebama, osobito na emocionalnom planu. Stoga je dužnost države, a u prvom redu centara za socijalnu skrb, sudova i drugih javnih službi i stručnjaka, osigurati pritom zaštitu najboljeg djetetovog interesa, pomoći mu da prebrodi bolno razdoblje roditeljskog razvoda i prilagodi se novim okolnostima.

O učincima razvoda na dijete u uvjetima izraženog konflikta među roditeljima potanko je izvijestila dr. Bruna Profaca iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba. Prikazavši različite modele ponašanja roditelja i njihov utjecaj na djecu, uz potrebu za stručnom podrškom, naglasila je važnost razvijanja roditeljskih vještina i upućivanja roditelja u to kako će prepoznati osjećaje djeteta i razgovarati s djecom, bez prenošenja vlastitih negativnih emocija zbog ljutnje na bivšeg partnera.

Predstavljajući projekt francuskog pravobraniteljstva za djecu “Djeca i konfliktni razvodi”, zamjenik francuske pravobraniteljice za djecu Hugues Feltesse izvijestio je o praksi primjene postupka medijacije među roditeljima koji se razvode u pojedinim europskim zemljama, podsjećajući i na brojne nedoumice u vezi s time. Nedoumice se odnose na to treba li dijete biti uključeno u proces medijacije te  na osobito osjetljivo pitanje o tome od koje dobi sudovi u pojedinim europskim zemljama imaju obvezu saslušati djetetovo mišljenje o pitanjima koja se tiču njegovog života nakon roditeljskog razvoda, na koji način se osigurava da to bude djetetovo autentično mišljenje, neopterećeno roditeljskim pritiscima, na koji način sudovi trebaju prilagoditi postupak da bi dijete moglo slobodno iskazati svoje stajalište, itd.

Primjere primjene Konvencije o pravima djeteta u hrvatskom zakonodavstvu i praksi prikazala je,u svojem izlaganju “Procesna prava djeteta u postupku razvoda braka i njihovo ostvarivanje u sudskoj praksi” , dr. Branka Rešetar s Pravnog fakulteta u Osijeku. Istaknula je kako je u sudskim rješenjima, pri donošenju odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, u vrlo malom postotku navedeno da je pritom ispitano mišljenje djeteta. Tom prilikom, a osobito u raspravi koja je uslijedila, istaknuta je važnost informiranja ali i obučavanja sudaca o tome na koje se sve konkretne načine djetetova prava ostvaruju u sudskim postupcima, odnosno kako se  pritom može ostvariti i afirmirati djetetova pozicija kao nositelja prava.

Izlaganje neovisnog eksperta i savjetnika ENOC-a Petera Newella pod naslovom “Poštovanje dječjih prava tijekom rastave i razvoda roditelja: ključni izazovi” još je više u prvi plan istaknulo nesklad između zakonodavsta i prakse, odnosno između želja i stvarnosti. Većina država, a i velika većina odraslih, još uvijek ima problema u razumijevanju djeteta kao nositelja prava. U tom svjetlu, članak 3. Konvencije o pravima djeteta, koji propisuje da države u svakoj akciji koja se odnosi na dijete trebaju zaštititi njegov najbolji interes, koliko god važan bio, istodobno postaje i izvor opasnosti, jer najčešće samo odrasli interpretiraju što je djetetov najbolji interes, što uvijek ostavlja prostor za manipulacije i druge zlouporabe.

U popodnevnim satima održana je radionica u sklopu projekta za promociju institucija pravobranitelja  EUNOMIA, koji provodi grčki pravobranitelj uz pokroviteljstvo Ureda Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe. Pritom je bilo riječi o zadaćama pravobranitelja i tome što oni mogu i trebaju činiti kako bi upoznali djecu i javnost o mogućnostima pristupa djece pravosudnim mehanizmima i pomogli im da ostvare svoja prava i pred sudovima, posebno u postupku razvoda roditelja.

(Program i dokumenti)

(Foto)