Izbornik

Medijska pismenost važno je pravo djeteta

Medijska pismenost važno je pravo djeteta

SaborMEDIJSKANa zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za obitelj, mlade i sport o temi “Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta”, održanoj 10. veljače 2014. na inicijativu pravobraniteljice za djecu i u povodu Dana sigurnijeg interneta, svi su govornici pozdravili i zagovarali uvođenje medijske pismenosti na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava, ocijenivši da Hrvatska zasad znatno zaostaje na ovom području u odnosu na mnoge Europske zemlje. U pripremi tematske sjednice saborskih odbora sudjelovali su i udruga Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu i Osnovna škola Veliki Bukovec, nositeljica EU projekta “Sigurnost djece na internetu”.

 

Više od 120 uzvanika pratilo je rad sjednice, koju je vodio predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Branko Vukšić. U uvodnom izlaganju pravobraniteljica Mila Jelavić istaknula je da programi razvoja medijske pismenosti trebaju omogućiti djeci razumijevanje načina funkcioniranja medija, razvoj kritičkog pristupa medijskim sadržajima, stjecanje vještina digitalne pismenosti te osposobljavanje za korištenje, kao i za vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja na internetu i u drugim medijima. Istaknula je da su pritom glavni izazovi omogućiti svakom djetetu dostupnost medija i sigurnost i zaštićenost u korištenju medijima. Vrijedne su kampanje proteklih godina organizirane u nas, osobito u zaštiti djece od nasilja na internetu no, želimo li zaista djelotvorno i dugoročno zaštititi djecu, moramo osigurati da medijski odgoj dospije do svakog djeteta, istaknula je, založivši se i za obrazovanje i stručno usavršavanje učitelja, istraživanja te proučavanje inozemne dobre prakse u ovom području.

Član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu prof. dr. sc. Gvozden Srećko Flego istaknuo je da medijska pismenost označava “sposobnost snalaženja s medijima“, kao i da Republika Hrvatska znatno zaostaje u medijskoj pismenosti za ostalim europskim zemljama. Podsjetio je na brojne međunarodne konvencije i direktive koje propisuju što je potrebno poduzimati u osposobljavanju za poučavanje medijskoj pismenosti kao i o adekvatnom korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovnome sustavu.

Osnovna stajališta Europske komisije o medijskoj pismenosti iznijela je Mirela Rašić iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Komisija posvećuje veliku pozornost zaštiti djece, u skladu s načelima Konvencije o pravima djeteta, a posebno stavlja naglasak na izgradnju preventivnih mehanizama i sprečavanje mogućih zlouporaba u kontekstu brzoga razvoja audio-vizualnih usluga. Spomenula je raznovrsne aspekte ove teme, od zaštite djece od potencijalno štetnih sadržaja u televizijskim programima, potrebe regulacije u području računalnih igara, do nužnih mjera za sprečavanje spolnog iskorištavanja i zlostavljanja djece.

Usporedbu stanja medijske pismenosti u Europskoj uniji i Hrvatskoj u svojem je izlaganju iznio doc. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, predstavnik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Istaknuo je kako je Europska unija odavno prepoznala važnost medijskog odgoja te se u nekim zemljama djeca susreću s medijskim odgojem već u vrtiću, dok Hrvatska znatno zaostaje u tome, sa skromnom satnicom medijske kulture unutar nastave hrvatskoga jezika. Kao poseban problem naveo je mali broj udžbenika iz područja medijske kulture. Prikazao je i rezultate istraživanja mišljenja građana Hrvatske prema kojima ih 62 posto smatra da je potrebno uvrstiti medijski odgoj u obrazovni sustav.

Učiteljica matematike i članica udruge “Suradnici u učenju” Lidija Kralj iz Osnovne škole “Veliki Bukovec” predstavila je projekt “Sigurnost djece na internetu“. Neki od ciljeva projekta su: razvoj i primjena školskog kurikuluma o sigurnosti djece na internetu u sklopu Hrvatskog klasifikacijskog okvira, podizanje razine svijesti učenika, učitelja i roditelja za pitanje dječje sigurnosti na internetu te poboljšanje obrazovne vještine učitelja za poučavanje usmjereno učenicima. Prikazala je impresivne rezultate rada ostvarene u pet škola u Hrvatskoj – uz OŠ Veliki Bukovec, tu su i OŠ Popovača, OŠ “Mato Lovrak“ iz Nove Grdaiške, OŠ “Mladost” iz Osijeka i OŠ Gripe iz Splita. Učitelji su pripremili kurikulum, koji će svaka škola koja to želi moći početi primjenjivati već sljedeće školske godine, a u pripremi su udžbenik za učenike, priručnik za nastavnike i multimedijski paket za učenje o sigurnosti djece na internetu.

U raspravi su brojni govornici, među kojima su bili zastupnici Hrvatskoga sabora, predstavnici državnih institucija, škola, sveučilišta i udruga, izrazili podršku medijskome odgoju i obrazovanju, uočivši da je nužno uvođenje sustavnih rješenja i suradnja raznih sustava i resora kako bi svako dijete ostvarilo svoje pravo na medijsku pismenost.

To nije zadaća samo odgojno-obrazovnoga sustava jer veliki dio posla mogu i trebaju ostvariti i razna državna tijela, ministarstva i agencije, pružatelji audiovizualnih usluga, telekomunikacijske tvrtke, institucije u području kulture, centri za obitelj, djecu i mlade, mediji i drugi.

Pravobraniteljica M. Jelavić podsjetila je na to na kraju sjednice u zajedničkim preporukama o medijskoj pismenosti.