Izbornik

Neprihvaćanje Izvješća pravobraniteljice napad je na neovisnost institucije

Neprihvaćanje Izvješća pravobraniteljice napad je na neovisnost institucije

 

logo 1Zastupnici Hrvatskoga sabora raspravljali su 9. i 10. lipnja 2016. o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2015. godinu, nakon što se o njemu očitovala Vlada RH i Odbor za obitelj, mlade i sport koji je predložio da se Izvješće prihvati. Međutim, taj prijedlog nije prihvaćen u Hrvatskome saboru, budući da je, od 129 zastupnika, za njega glasovalo 56, protiv je bilo 64, a suzdržanih devet.

Podnošenje godišnjega izvješća o radu Hrvatskome saboru, čija je opunomoćenica, zakonska je obveza pravobraniteljice za djecu. Izvješće o radu pravobraniteljice prikaz je godišnjega rada na pojedinačnim pritužbama zbog povreda prava djece te drugih aktivnosti u praćenju, zagovaranju i promicanju prava sve djece u svim područjima života. Svrha izvješća je ukazati na slabosti u funkcioniranju sustava zaštite prava djece i potaknuti tijela vlasti na poboljšanja u određenim segmentima i osiguranje prava sve djece.
Međutim, prema Zakonu o pravobranitelju za djecu, neprihvaćanje toga izvješća u Hrvatskome saboru jedan je od razloga za razrješenje pravobranitelja prije isteka osmogodišnjeg mandata na koji je izabran te takva odredba čini upitnom nezavisnost i samostalnost institucije pravobranitelja, na što je pravobraniteljica Ivana Milas Klarić upozorila i u svojem uvodnom obraćanju zastupnicima. Neprihvaćanje Izvješća o radu za 2015. pravobraniteljica je ocijenila napadom na neovisnost institucije pravobranitelja i političkim pritiskom, ali i rušenjem demokratskih standarda u društvu.
Podsjetimo, pravobraniteljica je u 2015. godini primila 1456 novih prijava povreda prava djece, postupala je u još 1092 opće inicijative, uputila je 70 preporuka za zaštitu prava djece na općoj razini, očitovala se na 25 propisa i dokumenata o zaštiti prava djece, sa svojim suradnicima obišla 78 ustanova u kojima borave djeca, susretala se i surađivala s djecom u njihovim sredinama, u svojim uredima u Splitu, Osijeku i Rijeci te u Maloj kući dječjih prava pri uredu u Zagrebu. Na temelju sveukupnih aktivnosti upozorila je na najčešća područja kršenja dječjih prava u 2015. godini, a to su: prava djece na život uz roditelje i roditeljsku skrb, obrazovna prava, zdravstvena prava i pravo na zaštićenost od nasilja. Upozorila je i da je ostvarivanje prava djece u svim područjima dodatno otežano zbog siromaštva i izostanka društvene podrške i pomoći obiteljima u ostvarivanju roditeljskih odgovornosti, kao i u manjim mjestima udaljenim od gradskih središta te na otocima i brdsko-planinskim područjima.