Izbornik

Okrugli stol o zaštiti djece u konfliktnim razvodima

Okrugli stol o zaštiti djece u konfliktnim razvodima

U Zagrebu je u Novinarskom domu 9. srpnja 2018. održan okrugli stol “Zaštita dobrobiti djece u situacijama razdvojenog i konfliktnog roditeljstva”, koji je organiziralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (MDOMSP). Tom su prilikom državna tajnica u MDOMSP-u Marija Pletikosa i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević uvodno pozdravile okupljene stručnjake i predstavnike udruga roditelja. M Pletikosa podsjetila je na potrebu da se djetinjstvu prida posebna važnost, te istaknula da je pravo djeteta da živi u obitelji jedno od njegovih temeljenih prava, koja propisuje da su oba roditelja zajednički odgovorna za odgoj i razvoj djeteta te da se u svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora  prvenstveno voditi računa o interesima djeteta.

Pravobraniteljica H. Pirnat Dragičević upozorila je na problem manipulacije djecom u postupcima razvoda braka roditelja ili prekida njihove izvanbračne zajednice. Iako su stručnjaci u centrima za socijalnu skrb (CZSS) i suci uglavnom osviješteni o problemu manipulacije, nerijetko izostaje djelotvoran odgovor sustava na takvo ponašanje roditelja. O razmjerima problema govore i podaci MDOMSP-a da u 2016. godini čak 1793 djece nije ostvarilo susrete s drugim roditeljem ili ih je ostvarilo u broju manjem od određenog sudskom odlukom, a da je 377 djece bilo izloženo manipulaciji od strane roditelja u vrijeme održavanja susreta. Za dio djece koja su izložena manipulativnim ponašanjima roditelja,  koja štete interesu djeteta, sustav, nažalost, nema odgovarajuće odgovore.

Istaknula je kako je bolju zaštitu djeteta moguće postići pravodobnom reakcijom u odnosu na manipulativnog roditelja u samom začetku takvoga ponašanja, a ukoliko se pokaže da roditelj nije motiviran mijenjati svoje ponašanje, treba ga bez odgađanja odgovarajuće sankcionirati, a ne ustrajavati na mjerama koje ne daju rezultate. Stručnjaci koji rade u ovom području zaštite i donose odluke preopterećeni su i nema ih dovoljno, njihove kompetencije bi trebalo jačati kroz kontinuirano stručno osposobljavanje i superviziju, a posebnu pažnju valja posvetiti brizi o njihovoj mentalnoj dobrobiti i prevenciji profesionalnog sagorijevanja.

Potrebno je osigurati sredstva za pravodobno provođenje psihijatrijskog vještačenja članova obitelji u složenijim slučajevima – u sudskim postupcima i po potrebi u postupcima obiteljsko-pravne zaštite djeteta koje vodi CZSS. Također treba jačati kompetencije stručnjaka koji provode mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu i intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu, sudaca i odvjetnika, rekla je pravobraniteljica.

Upozorila je i na problem dugotrajnosti sudskih postupaka u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi te neprovođenje tih odluka, istaknuvši da bi specijalizirani obiteljski sudovi pridonijeli bržem rješavanju konfliktnih roditeljskih odnosa. Interes djeteta trebao bi biti primaran i nevladinim udrugama, bez obzira na ciljanu skupinu kojom se bave, kao i medijima, koji bi se u izvještavanju trebali voditi etičkim i profesionalnim načelima koji ih obvezuju na poštovanje dostojanstva privatnog i obiteljskog života, a posebice djeteta koje je žrtva svoje obiteljske situacije. Interes djeteta trebao bi biti na prvom mjestu i široj javnosti koja se, potaknuta medijski eksponiranim slučajevima nerijetko uključuje u “rješavanje” pojedinih slučajeva. Pravobraniteljica je istaknula i da je djetetovo sudjelovanje u postupku osnova za bolju zaštitu prava djeteta i donošenje odluka u njegovom interesu, no samo ako se provodi prema postavljenim standardima sudjelovanja i ako u tim uvjetima s djecom komuniciraju educirani i dobro pripremljeni stručnjaci. Ostvarujući pravo na sudjelovanje, djeca moraju  biti zaštićena od preuzimanja tereta donošenja odluke o roditeljskoj skrbi jer odgovornost za donošenje odluke mora biti na odraslima, a ne smije biti izvor dodatnog stresa za dijete.  

Uz zaključak da nije zadovoljna postojećom razinom zaštite djece suočene s visokokonfliktnim razvodom braka i prekidom izvanbračne zajednice roditelja, pravobraniteljica je naglasila kako ulaganje u sustav koji se bavi zaštitom djece mora biti kontinuirano i prioritetno jer se samo tako mogu stvoriti uvjeti za kvalitetnu reakciju nadležnih institucija.

Uslijedila su izlaganja stručnjakinja u ovom području zaštite djece: Tatjane Katkić Stanić, prof. dr. sc. Gordane Buljan-Flander, prof. dr. sc. Marine Ajduković, Štefice Karačić, odvjetnica Nataše Pećarević i Eleonore Katić, sutkinje Tijane Kokić, a prikazan je i slučaj iz prakse koji ilustrira razmjere problema o kojemu je na okruglom stolu bilo govora.

Na okruglom stolu je sudjelovala i savjetnica pravobraniteljice za djecu Davorka Osmak Franjić. (Foto: HINA, L. Slivar Dominić)