Izbornik

Predstavljeni rezultati istraživanja “Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj”

Predstavljeni rezultati istraživanja “Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj”

Čak 90% desetogodišnjaka te 80% osmogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka u Hrvatskoj izrazito je zadovoljno svojim životom. No, čak 42% osmogodišnjaka često osjeća zabrinutost zbog materijalne situacije u obitelji Djeca se u Hrvatskoj osjećaju sigurno, zadovoljna su svojom obitelji, prijateljima i domom, dok najniže procjenjuju zadovoljstvo pojedinim aspektima školskog života, iako je najveći postotak učenika zadovoljan školom. S dobi pada razina ugodnog i raste razina neugodnog raspoloženja, a pada i kvaliteta vršnjačkih odnosa te procjena ukupne dobrobiti.

Pokazali su to rezultati istraživanja “Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj” koje je tijekom 2019. godine provodio Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku, koji su predstavljeni javnosti 4. studenoga 2020. Uz njihove predstavnike, u promociji ovih rezultata sudjelovala je i zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika.

Istraživanje je bazirano na metodologiji međunarodne organizacije Children’s Worlds, koja se koristi u više od 40 zemalja svijeta, te su rezultati međunarodno usporedivi. Obuhvatilo je 3.507 djece u dobi od 8, 10 i 12 godina iz 237 razreda 41 osnovne škole iz svih županija, a ispitivani su različiti aspekti subjektivne dobrobiti u osam područja djetetova života: dom, obitelj, novac i stvari koje imaju, odnosi s prijateljima i drugim ljudima, susjedstvo u kojem žive, škola, slobodno vrijeme te slika o sebi.

Voditeljica istraživačkoga tima prof. dr. sc. Marina Ajduković istaknula je da dobrobit možemo definirati kao ostvarivanje prava i mogućnosti cjelovitog i usklađenog razvoja potencijala za svako dijete. Kako bismo mogli pratiti razinu dobrobiti djece i poticati djelotvornije i društveno odgovornije djelovanje za djecu, nužno je da osim objektivnih pokazatelja doznamo i što djeca misle i osjećaju o svom životu u cjelini i okolnostima u kojima odrastaju. Iako rezultati pokazuju da su djeca zadovoljna svojim životom, ipak neki trendovi upozoravaju na područja u kojima je potrebno djelovati, kako bi se donosile odgovarajuće mjere i prilagođavale politike. Neke od mogućih mjera odnose se na dosljednu borbu protiv siromaštva i pružanje socijalne podrške obiteljima s djecom u riziku, uvođenje održivih programa prevencije vršnjačkog nasilja, osiguravanje preventivnih programa u području mentalnog zdravlja već od 5. razreda osnovne škole te senzibilizaciju svih koji rade s djecom i mladima na rodne razlike i specifične potrebe djevojčica i dječaka, rekla je M. Ajduković te je najavila i nova istraživanja koja će  pomoći da se procijeni učinak pandemije koronavirusa na živote i dobrobit djece i mladića.

Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regina M. Castillo istaknula je da je ovo istraživanje iznimno važno za daljnje praćenje dobrobiti djece u Hrvatskoj, posebno sada kada se suočavamo sa zdravstvenom krizom i gospodarskim izazovima, te pomaže da usmjerimo svoja ulaganja tamo gdje je najpotrebnije i da reagiramo brže. Nijedna generacija djevojčica i dječaka ne smije biti ‘na čekanju’ dok ne dođu bolja vremena. Djeca imaju samo jedno djetinjstvo i njega žive upravo sada, poručila je.

Jedan od načina na koji UNICEF s Pravnim fakultetom radi na podizanju svijesti i unapređenju kapaciteta stručnjaka različitih profila koji rade s djecom jest uvođenje novog sveučilišnog izbornog kolegija o subjektivnoj dobrobiti djece, koji će biti dostupan studentima svih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika istaknula je kako rezultati istraživanja predstavljaju glas djece i svjedoče o tome kako je biti dijete danas u Hrvatskoj. Zato se s njima trebaju upoznati svi koji rade s djecom i za djecu, ali i oni koji “rade s brojevima” i koji odlučuju o proračunu i sredstvima potrebnim za ostvarivanje prava djece. Tek kroz dječju dobrobit dječja prava postaju stvarnost, a da bismo znali što je dječja dobrobit ili kakva nam je dječja dobrobit cilj, moramo prikupljati podatke, mjeriti i vrednovati, tragati za osjetljivim pokazateljima te dobrobiti. Time ujedno mjerimo i kako na djecu utječe sve ono što kao društvo poduzimamo za njihovu zaštitu.

Iz perspektive pravobraniteljice za djecu važno da svi odrasli budu osjetljivi na poruke ovoga istraživanja: kako na one visoke postotke koje govore o zadovoljstvu djece, tako i na onaj postotak koji govori o djeci koja nisu sretna, ne osjećaju se sigurno na putu do škole i ne osjećaju se dobro u školi. Jer, nijedno dijete ne smije biti zaboravljeno niti isključeno iz naše brige.

– Ovo istraživanje vidim i kao vrijedan oblik participacije djece, a ono svakako nudi vrijedne smjernice za određivanje prioriteta u radu odraslih, koje bi valjalo ugraditi u novu Nacionalnu strategiju za prava djece od 2021. i u planiranje javnih politika za djecu u Hrvatskoj – navela je M. Gabelica Šupljika.

Više o rezultatima te infografiku i publikaciju o istraživanju možete pronaći ovdje. (Foto: Hina, T. Pavlek)