Izbornik

Zaštita prava djece oboljele od dijabetesa tip 1 u odgojno-obrazovnom sustavu

Skupina roditelja djece oboljele od dijabetesa tip 1 obavijestila nas je o zabrinjavajućim poteškoćama s kojima se ona suočavaju u odgojno-obrazovnom sustavu. Tako se nekoj djeci predškolske dobi oboljeloj od dijabetesa tip 1 odbija upis u vrtić, skraćuje boravak, roditeljima se savjetuje da ispišu dijete iz vrtića nakon spoznaje o dijagnozi, a jedan dio odgojno-obrazovnih djelatnika, čak i pod pretpostavkom da prođu odgovarajuću edukaciju, odbija sudjelovati u kontroli razine šećera u krvi kod djece ili prema potrebi, davanju inzulina. Ove informacije izrazito su zabrinjavajuće, s obzirom na podatak da je šećerna bolest tip 1 jedna od najčešćih kroničnih bolesti u dječjoj dobi.[1] Ministarstvu znanosti i obrazovanja smo preporučili aktivno uključivanje u proces otklanjanja opisanih poteškoća i neodgodivo podizanje razine zaštite djece oboljele od dijabetesa tip 1 u odgojno-obrazovnom sustavu.

 

Edukacija liječnika i drugih radnika u sustavu zdravstva o propisima koji se odnose na zaštitu prava pacijenata

Na temelju višegodišnjeg opažanja i praćenja ostvarivanju prava djece na zaštitu zdravlja uputili smo Ministarstvu zdravlja (MZ), Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) i Hrvatskom liječničkom zboru (HLZ) preporuku o potrebi edukacije liječnika i drugih djelatnika u sustavu zdravstva o propisima koji se odnose na zaštitu prava pacijenata te o pravima iz zdravstvenog osiguranja, s posebnim naglaskom na zaštitu prava djece-pacijenata. Osim organizacije edukacija o propisima koje moraju poznavati, u preporuci smo ukazali kako je potrebno osigurati i materijal u vidu letaka i/ili brošura koji bi na razumljiv i jasan način omogućio lakše i brže snalaženje u složenim i brojnim propisima iz područja zdravstva. Preporučili smo da na razini zdravstvene ustanove ili MZ-a budu određene kontakt-osobe koje će u slučaju potrebe liječnicima osigurati tumačenje zakona i dati im savjet o pravnoj nedoumici, posebno u slučajevima nesuradnje roditelja prilikom pružanja zdravstvene skrbi djetetu i u procesu njegova liječenja. MZ nas je obavijestio o edukacijama liječnika i drugih radnika u sustavu zdravstva o propisima koji se odnose na zaštitu prava djece organiziranima tijekom 2016. godine te kako je bolničkim zdravstvenim ustanovama dana uputa o postupanju s djecom-pacijentima bez pratnje roditelja, odnosno zakonskoga zastupnika. Također smo obaviješteni da je MZ prihvatio našu preporuku o imenovanju kontakt-osoba u zdravstvenim ustanovama te da su krenuli u realizaciju preporuke. U pogledu tiskanja edukativnog materijala, obavijestili su nas da će sredstva za tu aktivnost planirati u proračunu za razdoblje 2017.-2019. godine.

 

Jednaka dostupnost vitamina K1 za prevenciju kasnog oblika hemoragijske bolesti novorođenčeta od 8. dana do navršenih 12 tjedana svoj rizičnoj dojenčadi u RH

Prema Smjernicama za prevenciju hemoragijske bolesti novorođenčeta – krvarenja nastalog zbog nedostatka vitamina K, novorođenoj djeci koja se hrane isključivo majčinim mlijekom i rizičnoj novorođenčadi preporuča se peroralno davanje malih dnevnih doza vitamina K1. Međutim, prema obavijesti jedne pedijatrice, na hrvatskom tržištu u prometu je preparat čija je cijena 60 kuna za 30 kapsula, umjesto da on bude besplatan za djecu i tako podjednako dostupan svakom djetetu kojemu je potreban, kao što je slučaj s vitaminom D3. Za stručnu pomoć, mišljenje i stav obratili smo se Hrvatskom društvu za preventivnu i socijalnu pedijatriju i Hrvatskom pedijatrijskom društvu HLZ-a. Budući da iz stručnog mišljenja Hrvatskog pedijatrijskog društva, koje nam je dostavljeno, proizlazi kako bi „trebalo omogućiti jednaku dostupnost vitamina K1 za prevenciju kasnog oblika HBN od 8. dana do navršenih 12 tjedana svoj rizičnoj dojenčadi u Republici Hrvatskoj“, obratili smo se MZ-u i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). Preporučili smo poduzimanje svih potrebnih mjera i aktivnosti s ciljem omogućavanja jednake dostupnosti vitamina K1 svoj rizičnoj dojenčadi u RH. Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju nas je naknadno izvijestilo kako, zbog toga što nisu našli dovoljno podataka za dvojbe i upite koje o toj temi imaju, nemaju usuglašeno mišljenje. HZZO nam je u odgovoru na preporuku ukazao kako su na važećoj Osnovnoj listi lijekova Zavoda uvršteni lijekovi koji se primjenjuju u nadoknadi vitamina K1. Sukladno tome, vidljivo je da „i danas trošak lijeka za nadoknadu vitamina K1 može u cijelosti teretiti sredstva obveznog zdravstvenog osiguranja, bez ikakve doplate osigurane osobe, s lijekom koji je registriran za parenteralnu i oralnu primjenu u RH.“

 

Unapređivanje uvjeta liječenja djece i adolescenata s teškoćama mentalnog zdravlja

S obzirom na naše spoznaje o neodgovarajućim uvjetima u kojima se liječe djeca s problemima mentalnoga zdravlja i o stanju u ovom području zaštite djece, o čemu više govorimo u poglavlju Zdravstvena prava, MZ-u smo uputili preporuku o potrebi neodgodivog poduzimanja svih potrebnih aktivnosti s ciljem osiguranja odgovarajućih prostornih uvjeta liječenja u ustanovama koje prema Pravilniku [2] ispunjavaju uvjete za smještaj i liječenje djece odvojeno od punoljetnih osoba. Preporučili smo da se neodgodivo pronađe rješenje za problem nastao u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež – „Kukuljevićeva“ uslijed velikog priljeva pacijenata za koje u sustavu nema odgovarajućeg drugačijeg načina njihova liječenja niti zbrinjavanja. S tim u vezi preporučili smo osiguranje logističke i materijalne podrške ad hoc formiranom Povjerenstvu pri MZ koje radi na pronalaženju rješenja za rasterećenje PB za djecu i mladež; osiguranje logističke i materijalne podrške radu Povjerenstva za dječju i adolescentnu psihijatriju MZ-a s ciljem donošenja Strategije dječje i adolescentne psihijatrije u što kraćem mogućem roku uz istodobnu izradu operacionaliziranih i financijski ostvarivih akcijskih planova i stručnih smjernica. Preporučili smo izradu standarda i normativa temeljem kojih bi bili propisani minimalni uvjeti u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme u području dječje i adolescentne psihijatrije; izradu standardnih procedura postupanja (u slučaju akutne intoksikacije, prijetnje suicidom, potrebe za prisilnom hospitalizacijom djeteta); te rješenje statusa PB Lopača. S obzirom na postojanje problema pri postavljanju indikacije za hospitalizaciju djeteta, u preporuci smo istaknuli kako je izrazito važno raditi na boljoj edukaciji liječnika u pogledu potreba djece i adolescenata iz domene mentalnoga zdravlja. MZ-u smo preporučili i djelovanje sukladno zacrtanim ciljevima i propisanim mjerama njihova ostvarenja za sva četiri cilja poglavlja Mentalno zdravlje u Nacionalnoj strategiji za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine, za koje je MZ nositelj ili sunositelj aktivnosti.

[1] http://www.kbc-zagreb.hr/wp-content/uploads/2012/11/CoR-KBC021.pdf.

[2] Pravilnik o listi psihijatrijskih ustanova koje ispunjavaju uvjete za smještaj i liječenje djece odvojeno od punoljetnih osoba (NN 13/15).