Izbornik
Rasprava o regulaciji govora mržnje na društvenim mrežama

U Novinarskom domu u Zagrebu 13. studenoga 2019. održan je okrugli stol “Regulacija govora mržnje na društvenim mrežama – izazovi za ostvarivanje slobode izražavanja”, koji je organizirala Kuća ljudskih prava Zagreb u suradnji s Centrom za mirovne studije.

Tom su prilikom organizatori skupa istaknuli da se za rješavanje problema govora mržnje treba provesti široka i kvalitetna društvena rasprava te da govor mržnje nije dovoljno samo ukloniti s društvenih mreža i iz javnog prostora općenito, već treba sankcionirati one koji šire govor mržnje. Također je istaknuta i važnost prevencije, među ostalim i putem građanskog odgoja i medijske pismenosti.

Okrugli stol, koji je okupio veliki broj gostiju iz domaćih i inozemnih organizacija za zaštitu ljudskih prava, vodila je novinarka Ivana Dragičević. Na početku je programska voditeljica organizacije Article 19 za Europu i središnju Aziju Joanna Szymanska definirala razine govora mržnje, istaknuvši šest kriterija koje valja uzeti u obzir pri odlučivanju o sankcioniranju neke izjave: njezin društveni i politički kontekst, mogući društveni utjecaj osobe, namjeru, sadržaj, doseg te vjerojatnost da će se nasilje ili diskriminacija dogoditi kao izravni rezultat izjave.

Pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić izvijestila je o radu inicijalne skupine u ministarstvu za izradu zakona o sprečavanju neprimjerenog sadržaja na društvenim mrežama. Izvršni direktor organizacije Reporteri bez granica Christian Mihr iz Berlina govorio je kritički o njemačkom zakonskom okviru za sprečavanje govora mržnje na društvenim mrežama, koji se smatra primjerom dobre prakse te ga pokušavaju implementirati i druge zemlje. Mihr je upozorio da postoji realna opasnost da se u takav propis iskoristi i za uvođenje cenzure i autocenzure, odnosno za ozbiljno ograničavanje slobode izražavanja. Programski direktor Kuće Ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel posebno je upozorio da Hrvatska ne treba brzati s donošenjem takvoga propisa dok se ne reguliraju brojni drugi problemi vezani uz prepoznavanje i sankcioniranje govora mržnje, s jedne strane, te osiguranja transparentnosti u postupanju kojim se odlučuje što jest govor mržnje, s druge strane, kako se to ne bi izvrgnulo u cenzuriranje i onemogućavanje slobode izražavanja.

Na skupu je istaknuto kako se očekuje da se na razini Europske unije pronađe prikladan način regulacije kojim bi se društvenim mrežama nametnulo obvezu da onemoguće bilo kakav govor nesnošljivosti i mržnje.

Skup je, kao predstavnica Ureda pravobraniteljice za djecu, pratila savjetnica Maja Flego. (Foto: Hina, D. Grzelj)