Izbornik
Stručni skup “Nasilje u medijima”

matica_hrvatska_medijiOdjel za školstvo Matice hrvatske, u suradnji sa županijskim stručnim vijećima srednjoškolskih pedagoga i odgajatelja u učeničkim domovima Grada Zagreba, organizirao je 27. svibnja 2009. u Zagrebu stručni skup “Nasilje u medijima”. Izlaganja na skupu održali su dr. Danijel Labaš s Hrvatskih studija u Zagrebu, Sena Puhovski iz Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, urednica Hrvatskog radija Višnja Biti, politologinja Olivera Jurković Majić i savjetnica pravobraniteljice za djecu Maja Flego.

 Na skupu, koji je vodila pročelnica Odjela za školstvo Matice hrvatske Ljubica Banović, bilo je riječi o različitim aspektima utjecaja medija na djecu i mlade, pretežno o onim negativnim, ali su istaknute i mogućnosti korištenja pozitivnih medijskih sadržaja, kao poticaja razvoju djece.

U izlaganju “Zaštita prava djece u medijima” savjetnica pravobraniteljice za djecu Maja Flego naglasila je kako mediji afirmiraju mnoga dječja prava i često pomažu podizanju opće svijesti o važnosti zaštite djece, ali, nažalost, često i ugrožavaju dječja prava. Prema prijavama pristiglim u Ured pravobraniteljice, najviše se u medijima krše dječja prava na zaštitu privatnosti, pravo na zaštitu od potencijalno štetnih medijskih sadržaja, na dobivanje primjerenih informacija o pitanjima od važnosti za djecu i pravo na zaštitu od zlouporabe u reklamnim i političkim kampanjama.

Olivera Jurković Majić govorila je o ulozi medija u procesu učenja i poučavanja, ističući važnost poznavanja mogućnosti i svrhe medija, a svoje je predavanje naslovila “Integrirana komunikacija na svim razinama obrazovanja”.

“Zašto učiti o medijima” naslov je izlaganja urednice obrazovnog programa Hrvatskoga radija Višnje Biti, u kojem je dala pregled stanja u području učenja o medijima što se odvija unutar odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj. Istaknula je brojne primjere dobre prakse, od dječjeg stvaralaštva koje se razvija u školskim slobodnim aktivnostima te se većim dijelom prikazuje unutar smotre Lidrano, programa za darovite učenike u sklopu radionica Novigradskog proljeća, do rada dječjih filmskih družina i programa koje sa školama realizira Hrvatski filmski savez. No time je obuhvaćena manjina djece te bi jačanje izbornih nastavnih programa medijskog obrazovanja, koje bi objedinilo i teorijski i praktični aspekt, zacijelo poboljšalo medijsku pismenost mladih. Naglasila je kako je nužno razvijati u djece kritički odmak prema medijskim sadržajima, koji su prečesto puni nasilja i banalnosti.

Psihologinja Sena Puhovski prikazala je rezultate inozemnih i domaćih istraživanja, kao i iskustva Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba u izlaganju “Utjecaj nasilnih sadržaja u medijima na mentalno zdravlje i ponašanje mladih”. Znanstvenici potvrđuju da postoji povezanost između broja sati provedenih ispred tv-ekrana i agresivnog ponašanja djece.  Gledajući nasilne sadržaje djeca uče agresivne oblike ponašanja, uče da je to djelotvoran način postizanja cilja, da se nasilje ne sankcionira, a raste i njihova tolerancija na nasilje. Televizija, koju djeca gledaju svakodnevno, često i više sati, mijenja dječji način razmišljanja  i opažanja stvarnosti. Zabrinjavajuće posljedice toga su teškoće u koncentraciji i pažnji te ravnodušnost prema nasilju i u stvarnome životu. Puhovski je analizirala i utjecaj nasilnih videoigara te interneta na djecu, upozorivši na iznimnu važnost nadzora odraslih nad sadržajima kojima se djeca bave u tim medijima.

Pročelnik Odjela za komunikologiju Hrvatskih studija u Zagrebu dr. Danijel Labaš, u svome predavanju “Protiv nasilja – cenzurom ili medijskim odgojem i pedagogijom”, snažno se zauzeo za jačanje obrazovne dimenzije u svim medijima, naglasivši da glas javnosti i stručnjaka treba iskoristiti kako bi se izvršio pritisak na medijske nakladnike i kako bi ih se prisililo na stvaranje kvalitetnijih sadržaja za sve, pa tako i za djecu. Naglasio je važnost sustavnog razvijanja kritičkog odnosa prema medijskim sadržajima u djece i mladih.

U raspravi je upozoreno na važnost odgovornosti roditelja, kojima je također potrebna pomoć u razvijanju kritičkog odnosa prema medijima,  odgovornost samih medija i važnost edukacije profesionalaca koji rade s djecom.