Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović sastala se 11. travnja u Zagrebu s pučkom pravobraniteljicom Lorom Vidović, posebnim pravobraniteljicama i djelatnicima svih pravobraniteljskih ureda, kao i članicom Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice, s kojima je razgovarala o prioritetima u svojem mandatu te o stanju ljudskih prava u Europi i Hrvatskoj. Iz Ureda pravobraniteljice za djecu na sastanku su sudjelovale pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, njezine zamjenice Ivana Buljan Ajelić i Maja Gabelica Šupljika te savjetnice Ester Radmilo i Danijela Žagar.
Među prioritetima u radu na zaštiti ljudskih prava, povjerenica Mijatović izdvojila je zaštitu prava migranata, kojima se krše prava u mnogim europskim zemljama pa i u onima koje su dosegnule značajnu demokratsku razinu, u što se i sama uvjerila obilascima migrantskih i izbjegličkih kampova, ali i prateći aktualne događaje putem brojnih drugih izvora. Puno se razgovara, održavaju se brojne konferencije, no stvari se ne pomiču s mrtve točke, a istodobno se grade zidovi i žičane ograde, po čemu Europa nije kontinent na kojem se poštuju ljudska prava – poručila je Dunja Mijatović pravobraniteljicama i njihovim suradnicima.
Među preostalim prioritetima povjerenice su tranzicijska pravda, ali i prava osoba s invaliditetom kojima se ne posvećuje dovoljno pažnje, a posebno se osvrnula na inkluzivno obrazovanje koje je i dalje izazov u mnogim europskim zemljama. Prava starijih osoba također često nisu u fokusu donositelja odluka, unatoč demografskim trendovima, a iskustva pokazuju kako se u digitalnom društvu često i posve zanemaruju. S time je usko povezano i novo područje zaštite ljudskih prava, u kontekstu razvoja umjetne inteligencije, koja na mogućnosti uživanja ljudskih prava može imati pozitivan, ali i izuzetno negativan učinak. Upravo zato je nužno da se u njega uključi što širi krug dionika iz područja ljudskih prava na svim razinama, svakako i pravobraniteljski uredi, a Vijeće Europe će o ovome problemu ove godine provesti istraživanje i dati preporuke državama članicama.
Među prioritetima povjerenice su i ravnopravnost spolova i prava žena, a poseban izazov je nasilje u obitelji.
U razgovoru koji je potom uslijedio, povjerenica Mijatović objasnila je kriterije koje primjenjuje prilikom odabira predmeta u kojima koristi mogućnost nastupa pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) kao prijatelj suda, te je odgovarala na aktualna pitanja o pravima djece, osoba s invaliditetom i žena u Europi.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević postavila je pitanja o prioritetima povjerenice vezano za zaštitu prava djece te pitanje o neovisnosti posebnih pravobraniteljskih ureda. Zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika istaknula je i pitanje zaštite ranjivih skupina djece, na primjeru djece čiji su roditelji u sukobu sa zakonom, te je podsjetila na važnost definiranja indikatora dobrobiti djece. Za pravobranitelja za djecu vrijednosni okvir za rad je najbolji interes djeteta, normativni okvir pružaju mu međunarodni i nacionalni dokumenti i presude ESLJP, a operativni okvir se odnosi na različite strategije, preporuke, akcijske planove, smjernice i dobre prakse. To sve je važno objediniti u implementaciji koja mora biti kvalitetna, održiva i evaluirana kroz indikatore dječje dobrobiti. Povjerenica Mijatović navela je kako smatra da se pitanje indikatora i pokazatelja najboljih interesa djeteta dijelom odnosi na statističke pokazatelja, ali ono također zahtijeva i dodatna promišljanja.
Zaključno, povjerenica je naglasila važnost suradnje njena Ureda s nacionalnim institucijama za ljudska prava i tijelima za jednakost koje imaju neposredna saznanja o konkretnim problemima na terenu i koja su povjerenici izuzetno važan izvor informacija.