HrvatskiEnglish
azanas


kalendar naslovna2017 



IZLOŽBA

izlozba„POZNAJEM I POŠTUJEM DJEČJA PRAVA“

6.jpg

Djeca kažu

18.jpg

zastitanajboljeg

centar za sigurniji internet logo

ratifyOP3

Publikacije

Dokumenti -

Posloži po: : Nazivu | Datumu | Klikovima [ Uzlazno ]
Pri izvještavanju o događajima u koje su uključena djeca, novinari često zaboravljaju da ih i Zakon o medijima i Kodeks časti obvezuju na osobito obziran pristup te zaštitu identiteta maloljetnika. Posebno je zabrinjavajuće to što povjerljive informacije o djetetu, kojima mogu raspolagati samo policija, zdravstveno osoblje i djelatnici socijalne skrbi, koji su ih dužni čuvati kao službenu i profesionalnu tajnu, ipak dospijevaju do novinara i bivaju objavljeni. Novinari svoje ponašanje opravdavaju interesom javnosti, međutim, pritom zaboravljaju da pravo javnosti na informacije ne može biti iznad prava djeteta na zaštitu privatnosti.Neprimjereno izlaganje u medijima može dodatno traumatizirati djecu i negativno utjecati na njihov razvoj, potaknuti neželjene reakcije okoline, učiniti njihovu intimu dostupnom svima, izložiti ih traumatizirajućem vrednovanju, neugodnim komentarima, a možda i ugroziti njihovu sigurnost. Nove rizike i odgovornosti u zaštiti privatnosti djece donosi i internet.
Zbornik „Zaštita prava i interesa djece s problemima u ponašanju“ nastao je kao rezultat triju stručnih skupova Ureda pravobraniteljice za djecu, održanih 2008. godine u Rijeci, 2010. u Osijeku i 2011. u Zagrebu. Obuhvaća radove stručnjaka i znanstvenika raznih profila kao što su: socijalni pedagozi, psiholozi, socijalni radnici, pedagozi, liječnici, pravnici, a oni potječu iz raznih sustava i institucija: školstva, socijalne skrbi, zdravstva, policije, pravosuđa, lokalne zajednice, sveučilišta te Ureda pravobraniteljice za djecu. Radovi u zborniku obuhvaćaju različite aspekte zaštite djece s problemima u ponašanju, od stručnih i praktičnih smjernica temeljenih na istraživanjima, do elaboriranja učinkovitosti pojedinih državnih sustava koji se njima bave.
Zbornik priopćenja s Godišnje konferencije i Tematskog sastanka Mreže pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe CRONSEE, održanih 2015. godine, donosi izlaganja predstavljena na skupovima "Prava roditelja između interesa roditelja i dužnosti države" i "Treći fakultativni protokol – Položaj/uloga pravobranitelja za djecu“. Izbor prve teme potaknuli su aktualni prijepori oko pitanja kao što su obvezno cijepljenje djece, uvođenje spolnoga i građanskog odgoja u redoviti odgojno-obrazovni program, stajališta o tjelesnom kažnjavanju i druga. Druga tema, rasprava o ulozi pravobranitelja za djecu u vezi s Fakultativnim protokolom uz Konvenciju o pravima djeteta o postupku povodom pritužbi, kojim se otvara mogućnost podnošenja pritužbe UN-ovom Odboru za prava djeteta, svojevrsni je nastavak rasprave o pitanju zaštite najboljeg interesa djeteta. Dodanu vrijednost čine i prilozi jer zbornik sadržava prevedene izvorne tekstove Općeg komentara br. 14 Odbora za prava djeteta o obveznom davanju prednosti najboljem interesu djeteta i Trećega fakultativnog protokola te zaključke Godišnje konferencije i Tematskog sastanka CRONSEE-a.
Danas u Hrvatskoj ima nekoliko tisuća djece čiji su roditelji u zatvoru. Ona su ranjiva, često zanemarena i zaboravljena od društva. Imaju različite životne povijesti, nekada su i sama neposredne žrtve, a gotovo uvijek su neizravne žrtve. Dijete bez svoje krivnje i samo snosi posljedice zato što su mu otac ili majka u zatvoru. Povrijeđena su i prekršena mnoga njegova prava i ono je prisiljeno živjeti s posljedicama pogrešnoga roditeljskog izbora. S druge strane, i kad su u zatvoru, otac i majka ne prestaju biti roditelji, a svoditi ih na lopove i zatvorenike, znači uskratiti djetetu šansu za roditeljsku ljubav i brigu koja mu je potrebna, premda privremeno ne žive zajedno.
Ujedinjeni narodi su 20. studenoga proglasili Međunarodnim danom djeteta i Danom Konvencije UN-a o pravima djeteta te je preporučeno da se taj dan obilježava kao danprijateljstva i razumijevanja medu djecom. Toga dana se u cijelom svijetu odvijaju aktivnosti koje promoviraju ideje i ciljeve iz Povelje Ujedinjenih naroda koje se odnose na dobrobit djece.Ured pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske pridružio se obilježavanju Međunarodnog dana djeteta te je tim povodom organizirao okrugli stol pod nazivom "Pozitivni sadržaji za djecu i o djeci", koji je održan 17. studenoga 2006. u prostoru Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27.
Ova trojezična publikacija, pod naslovom Konvencija UN-a o pravima djeteta/E Konvencija katar o UN pale adeturja e shavohenđi/Konvencije dăla UN-u dă điriptače kupijilor, donosi djeci prilagođeno objašnjenje članaka Konvencije o pravima djeteta, tako da je svaki članak paralelno prikazan na hrvatskom, romskom (Romany chib) i bajaškom romskom (limba d'Bjaš) jeziku. Publikacija je ilustrirana i oblikovana za djecu.
Prvu stručnu evaluaciju petogodišnjeg funkcioniranja institucije pravobranitelja za djecu u Hrvatskoj provela je skupina istaknutih hrvatskih i međunarodnih stručnjaka koji su, na poziv pravobraniteljice, analizirali različite aspekte njezina rada u prvih pet godina postojanja, kako bi utvrdili ispunjava li ovo neovisno tijelo svoju temeljnu misiju i na koji način i koliko uspješno ostvaruje svrhu zaštite i promicanja prava djeteta. Stručnjaci su procjenjivali usklađenost Zakona o pravobranitelju za djecu s međunarodnim standardima, osobito s Konvencijom o pravima djeteta i preporukama Odbora za prava djeteta UN-a, ustavnopravni položaj institucije te njezine praktične učinke i psihosocijalne aspekte djelovanja. Provedena je analiza indikatora uspješnosti, u usporedbi s drugim europskim pravobraniteljima za djecu kao i samovrednovanje među djelatnicima Ureda. Publikacija je dvojezična, na engleskom i hrvatskom jeziku.
Zbornik Dječja prava i slobodno vrijeme nastao je kao rezultat brojnih i raznovrsnih aktivnosti koje je proteklih godina pokretao Ured pravobraniteljice za djecu, prateći, bilježeći i propitujući kako djeca ostvaruju svoje pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njihovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima.
Tekstovi obavljeni u ovom Zborniku predstavljaju zbirku priopćenja s održanih stručnih rasprava te priopćenja s Godišnje konferencije CRONSEE na kojoj su sudjelovali i pravobranitelji ili predstavnici ureda pravobranitelja, članovi Europske mreže pravobranitelja za djecu (ENOC), pozvani međunarodni i domaći stručnjaci. U tekstovima su izražena autonomna stajališta stručnjaka koji su u okviru svojih profesionalnih kompetencija i interesa angažirani u zaštiti djece i njihovih prava te promišljanju i predlaganju postupaka i pristupa koji bi pridonijeli postizanju veće razine zaštite djece i ostvarivanja njihovih prava. Odraz su različitih pristupa i stajališta stručnjaka iznesenih na više stručnih skupova, stoga njihova forma nije u potpunosti ujednačena.
Nadograđujući svoje djelovanje na širenju svijesti o važnosti zaštite djece čiji su roditelji u sukobu sa zakonom, Ured pravobraniteljice za djecu objavio je hrvatski prijevod priručnika „Djeca čiji su roditelji u zatvoru — Europska stajališta o dobroj praksi“ (naslov izvornika: Children of Imprisoned Parents - European Perspectives on good Practice, ur. Philbrick, K., Ayre, L., Lynn, H., 2014.). Priručnik na hrvatskom, aktualiziran i dopunjen, objavljen je u suradnji s međunarodnom organizacijom Children of Prisoners Europe (COPE) sa sjedištem u Parizu. Ova knjiga pokazuje na koje se načine u različitim zemljama razumije i podržava djetetovo pravo na očuvanje bliskosti s roditeljem koji zbog počinjenih pogrešaka mora boraviti određeno vrijeme u zatvoru. Nije dovoljno samo omogućiti djetetu kontakte i posjete ocu ili majci u zatvoru, već je i djeci i roditeljima potrebna podrška i pomoć kroz različite aktivnosti. A, najviše od svega, potrebno je vrlo pažljivo procijeniti što je djetetov najbolji interes u svakoj takvoj konkretnoj situaciji.
Zbornik sadrži radove koji nude okvir za postupanje prema djeci, stranim državljanima, koja se bez pratnje roditelja ili skrbnika zateknu na teritoriju Republike Hrvatske, a s namjerom da se zaštiti njihov najbolji interes. On donosi tumačenje i primjenu propisa, načela dobre prakse, način skrbi o djeci u ustanovama u kojima im se osigurava skrb, iskustva djece odvojene od roditelja, stranih državljana. Sastavni dio zbornika je i Upitnik „Dijete odvojeno od roditelja", koji se preporuča koristiti u svim pojedinačnim slučajevima, kako bi se dobili ujednačeni podaci, odnosno odgovori na ista pitanja. Na taj način moći će se sustavnije pratiti pojavnost, razlozi dolaska, pružena skrb, trajanje pružene skrbi, povratak u zemlju porijekla ili trajnije zbrinjavanje djece bez pratnje na podrucju Republike Hrvatske.
Zbornik „Dijete u pravosudnom postupku – Primjena Europske konvencije o ostvarivanju dječjih prava“ objedinjuje priopćenja sa stručnih rasprava koje su tijekom 2012. godine organizirane u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, pod nazivom „Što za djecu znači Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava“ te sa stručne rasprave održane u Zagrebu pod nazivom „Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije te kaznenom i prekršajnom postupku“. U zborniku je na ukupno 200 stranica objavljeno 16 radova posvećenih različitim aspektima zaštite prava djeteta u pravosudnom sustavu, a potpisuje ih 18 autora. Autori su znanstvenici i stručnjaci sa sveučilišta, iz centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara, policije, sudova i državnog odvjetništva te odvjetnici, psiholozi, socijalni radnici i drugi. Prvi dio zbornika odnosi se na zaštitu djeteta koje se pojavljuje pred sudom kao žrtva ili svjedok i kojem se mora jamčiti zaštita, u skladu s međunarodnim propisima te ovisno o djetetovoj dobi i njegovim razvojnim potrebama. Drugi dio zbornika govori o pravu djeteta na izražavanje mišljenja u postupcima u kojima se odlučuje o važnim aspektima njegovog života, kao što je, primjerice, izjašnjavanje s kojim roditeljem želi živjeti kad se roditelji razvode, odnosno pravo djeteta na posebnog zastupnika u takvome postupku.
U povodu desetog rođendana institucije pravobranitelja za djecu u Hrvatskoj zamolili smo prof. dr. sc. Marinu Ajduković, redovitu profesoricu Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, da bude evaluator desetogodišnjeg rada Ureda, s naglaskom na posljednjih pet godina. Profesorica Ajduković osmislila je metodologiju evaluacije, pri čemu se koristila podacima iz naših godišnjih izvješća o radu i drugih dokumenata Ureda te viđenjima djelovanja Ureda iz različitih perspektiva: odraslih stručnjaka, djece koja su bivši i sadašnji članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice te predstavnika inozemnih organizacija koje surađuju s pravobraniteljicom. Cilj je bio dobiti ocjenu dosadašnjeg rada i poticaje za budući rad. Rezultat toga je publikacija koja kombinira statistiku i stručnu evaluaciju s izjavama, subjektivnim ocjenama i savjetima različitih „svjedoka vremena“, koji su godinama pratili nastajanje i rad Ureda pravobraniteljice, ali i djece, medija i drugih.
Registar počinitelja spolnog nasilja prema djeci, odnosno baza podataka o počiniteljima spolnih delikata čije su žrtve djeca, već je poznata u mnogim zakonodavstvima, na različite načine, od Sjedinjenih Američkih Država, gdje je posve javna i dostupna svakoj zainteresiranoj osobi, do, primjerice, Nizozemske, gdje je dostupna stručnoj javnosti. Konačno, nakon prihvaćanja Konvencije Vijeća Europe o zaštiti djece od spolnog zlostavljanja i spolnog iskorištavanja, prikupljanje i čuvanje podataka o počiniteljima takvih delikata postalo je međunarodnopravni standard i obveza zemalja koje Konvenciju ratificiraju. Republika Hrvatska potpisnica je ove Konvencije te se nadamo da će ona uskoro biti i ratificirana, a time postati dijelom unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.