HrvatskiEnglish
azanas

mms bener 200x300



IZLOŽBA

izlozba„POZNAJEM I POŠTUJEM DJEČJA PRAVA“

2.jpg

Djeca kažu

7.jpg

zastitanajboljeg

centar za sigurniji internet logo

ratifyOP3

Iskorak u zaštiti djece: Hrvatska potvrdila Treći fakultativni protokol Ispis E-mail
Ponedjeljak, 13. veljače 2017.

OPCP thumbnail child friendlyNa 3. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 10. veljače 2017. jednoglasno je, s 135 glasova "za", na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donesen Zakon o potvrđivanju Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o postupku povodom pritužbi.Nakon što je Republika Hrvatska potpisala ovaj Fakultativni protokol u New Yorku 27. prosinca 2013., sada je i njegovom ratifikacijom iskazala posvećenost zaštiti dječjih prava osiguravši i mogućnost podnošenja pritužbi Odboru za prava djeteta, što je važan iskorak u zaštiti djece.
Time se Republika Hrvatska priključila 31 državi svijeta koje su ga dosad ratificirale (Albanija, Andora, Argentina, Belgija, Bolivija, Čile, Kostarika, Češka Republika, El Salvador, Finska, Francuska, Gabon, Gruzija, Njemačka, Irska, Italija, Lihtenštajn, Luksemburg, Monako, Mongolija, Crna Gora, Paragvaj, Peru, Portugal, Samoa, Slovačka, Španjolska, Tajland, Ukrajina i Urugvaj), a sveukupno ga je potpisalo 50 država svijeta. Protokol će, u odnosu na Republiku Hrvatsku, stupiti na snagu tri mjeseca od datuma ratifikacije.
Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 19. prosinca 2011. novi fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta, pod nazivom Optional Protocol to the Convention on the Rights of the Child on a communications procedure. Protokol je stupio na snagu 14. travnja 2014. u odnosu na one države koje su ga ratificirale.
Gotovo pet godina trajala je kampanja za donošenje takvog protokola, koju je vodila koalicija 80 nevladinih organizacija iz cijeloga svijeta. Tu inicijativu svojedobno su potpisali i sudionici Konferencije Mreže pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe (CRONSEE), koju je 19. i 20. svibnja 2009. u Dubrovniku organizirala pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske.
Iako je Konvencija o pravima djeteta međunarodni dokument čije stranke su danas 196 država svijeta, bio je to donedavno jedini dokument o ljudskim pravima koji nije imao predviđen postupak obraćanja i razmatranja pritužbi. Usvajanje ovoga Protokola pokazalo se potrebnim prvenstveno kako bi se djeci osiguralo postojanje međunarodnog instrumenta za pritužbe u slučajevima kada pravna sredstva nacionalne države ne postoje ili nisu efikasna. Iako djeca i njihovi zastupnici imaju mogućnost korištenja mehanizama uspostavljenih temeljem drugih međunarodnih instrumenata za ostvarenje mnogih svojih prava, ti instrumenti nisu pokrivali, bilo pojedinačno ili zajednički, cijeli opseg i pojedinosti prava predviđenih Konvencijom o pravima djeteta. Osim toga, pritužbe podnesene različitim tijelima u ime djeteta nije razmatrao Odbor koji ima specijalnu stručnost u području prava djece.
Donošenje ovog Protokola na međunarodnoj je razini prepoznato kao prekretnica u zaštiti prava djece. Protokolom se djeci, odnosno njihovim zastupnicima, omogućuje podnošenje pritužbi Odboru za prava djeteta, tijelu sastavljenom od eminentnih i neovisnih stručnjaka iz područja ljudskih prava. U izvršavanju svoje nadležnosti Odbor za prava djeteta rukovodi se načelom najboljeg interesa djeteta, vodeći računa o pravima i stajalištima djece, sve u cilju osiguranja postupka prilagođenog djetetu te sprečavanja manipulacija djetetom.
Novi Protokol afirmira položaj djeteta kao nositelja prava i olakšava njegov pristup međunarodnom pravosuđu ukoliko nacionalni sustavi nisu omogućili odgovarajuću zaštitu njegovih prava iz Konvencije o pravima djeteta, Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji te Fakultativnog Protokola uz Konvenciju o pravima djeteta glede uključivanja djece u oružane sukobe.
Protokolom se omogućuje podnošenje individualnih pritužbi pojedinaca ili grupe pojedinaca (čl. 5. Protokola) te se predviđa i oblik međudržavne pritužbe u varijanti "opcijske" odredbe (čl. 12. Protokola).
Budući da je Republika Hrvatska već ranije prihvatila međunarodne komunikacijske postupke te je potpisnica Konvencije o pravima djeteta i dosadašnja dva fakultativna protokola uz Konvenciju o pravima djeteta, pravobraniteljica za djecu od 2010. ukazuje nadležnim tijelima na međunarodne aktivnosti koje se odnose na donošenje ovoga Protokola, preporučujući aktivno sudjelovanje države u njegovom donošenju te preporučujući njegovo potpisivanje i ratifikaciju.
Hrvatski prijevod Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o postupku povodom pritužbi pročitajte ovdje, a više informacija o statusu Protokola možete pronaći ovdje. Na engleskom je dostupan i sadržaj Protokola na jeziku bliskom djeci.