HrvatskiEnglish
azanas

KALENDAR 2017.

kalendar naslovna2017



IZLOŽBA

izlozba„POZNAJEM I POŠTUJEM DJEČJA PRAVA“

7.jpg

Djeca kažu

2.jpg

zastitanajboljeg

centar za sigurniji internet logo

ratifyOP3

Hrvatskom saboru predano Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu u 2016. Ispis E-mail
Ponedjeljak, 03. travnja 2017.

2017izvjescePravobraniteljica Ivana Milas Klarić predala je 31. ožujka 2017. Hrvatskome saboru svoje Izvješće o radu za 2016. godinu, u skladu sa svojom obvezom propisanom Zakonom o pravobranitelju za djecu. Izvješće predstavlja kombinaciju izvješća o radu pravobraniteljice u užem smislu, dajući pregled podataka o prijavljenim povredama dječjih prava tijekom godine, kao i izvješća o stanju dječjih prava u Republici Hrvatskoj, načinjenog na temelju opažanja, doživljaja i interpretacija djece, odraslih te različitih institucija.


U protekloj je godini pravobraniteljica postupala prema 1558 novih prijava povreda prava djece, što je nešto više nego u prethodnoj godini, a pratila je i zaštitu prava djece u još 318 predmeta prenesenih iz prethodnih godina te je u 2016. ukupno pratila 1876 slučajeva povreda prava djece. Pojedinačne prijave, slično kao i dosadašnjih godina, najviše su se odnosile na probleme u ostvarivanju roditeljske skrbi (343), zatim na povrede obrazovnih prava (296), na zaštitu djece od nasilja i zanemarivanja (272) te na zdravstvena prava (161). Potom po brojnosti slijede povrede pravosudno zaštitnih prava (96) i ekonomskih prava djece (87), zatim povrede prava na privatnost (56) te prava na sigurnost djeteta (51).
Osim u slučajevima pojedinačnih povreda prava pravobraniteljica je u 2016. godini postupala i u 956 općih inicijativa za zaštitu prava djece i drugim redovitim aktivnostima koje uključuju praćenje propisa, obilaske ustanova za djecu, upućivanje prijedloga i preporuka, praćenje i organiziranje skupova i manifestacija, odgovore na upite i drugo.
Od ukupno 242 stranice Izvješća o radu pravobraniteljice za djecu za 2016. na prvih 109 stranica izvještava se o prijavljenim pojedinačnim povredama prava djece, grupiranim po vrstama: od osobnih prava djeteta (statusna prava, privatnost, pravo na život uz roditelje i roditeljsku skrb, zaštita od nasilja), prava djece kao članova društvene zajednice, obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih, kulturnih i pravosudno-zaštitnih, do prava na sigurnost te zaštitu od diskriminacije.
Slijede poglavlja o radu Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu - MMS-a, koja je u 2016. javno predstavila svoju Strategiju protiv vršnjačkoga nasilja "Stop tišini koja boli!", a taj je dokument, oblikovan kao infografika i brošura, objavljen i kao prilog ovoga Izvješća. Četvrto poglavlje "Izdvojena područja zaštite prava djece", donosi teme o zaštiti prava djece pripadnika nacionalnih manjina, djece s problemima u ponašanju, djece čiji su roditelji u zatvoru, djece u pokretu (migranti), o zaštiti prava djece u medijima, o prijedlozima poboljšanja u regulaciji rada udruga koje se bave djecom te o aktivnostima pravobraniteljice u širenju važnih međunarodnih dokumenata o zaštiti prava djece, koje je prevela i dostavila relevantnim institucijama.
Posebna tema u ovom poglavlju je prikaz Godišnje konferencije mreže COPE (Children of Prisoners Europe) koja se bavi zaštitom prava djece čiji su roditelji u sukobu sa zakonom, održane u svibnju 2016. uz domaćinstvo Pravobranitelja za djecu RH, koja je privukla veliki broj stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva te predstavlja važnu i uspješnu aktivnost od međunarodne važnosti koja je obilježila rad pravobraniteljice u prošloj godini.
Sljedeće poglavlje donosi pregled preporuka pravobraniteljice za djecu, kojih je u 2016. ukupno bilo 59, a u Izvješću su raspoređene po temama: obrazovanje, zaštita ranjivih skupina djece, pravosudna zaštita, zdravlje, imovinska prava djece, mediji i oglašavanje, zaštita od nasilja, obiteljsko pravna zaštita, sudjelovanje, sigurnost i slobodno vrijeme djece. Slijedi poglavlje "Normativne aktivnosti" koje donosi prikaz sudjelovanja pravobraniteljice u procesu donošenja ili izmjena propisa te skraćeni prikaz njezinih očitovanja na ukupno 21 propis u vezi sa zaštitom prava i interesa djece.
Poglavlje "Istraživačke aktivnosti" donosi pregled istraživanja o pomoćnicima u nastavi koji rade u odgojno-obrazovnome sustavu RH, kao i istraživanja o broju djece i mladih na smještaju, organiziranom stanovanju i boravku u domovima za djecu i centrima za pružanje usluga u zajednici.
U Izvješću su opisani i obilasci ukupno 76 ustanova iz različitih sustava, u kojima su djeca smještena ili privremeno borave, koje su tijekom godine posjetili pravobraniteljica i njezini savjetnici. Prikazani su i susreti i različiti oblici suradnje pravobraniteljice s djecom, aktivnosti regionalnih ureda pravobraniteljice u Osijeku, Rijeci i Splitu, suradnja s brojnim tijelima i ustanovama u Hrvatskoj te međunarodna suradnja i niz aktivnosti, poput održanih skupova, izlaganja, izdavačke djelatnosti itd. Izvješće završava prikazom ustroja i financijskog poslovanja Ureda pravobraniteljice za djecu u prethodnoj godini.
U zaključku pravobraniteljica posebno ističe da ima i mnogo povreda prava djece u Hrvatskoj koja se ne mogu vidjeti izravno kroz prijave, a koje zapravo pogađaju sve građane. Ponajprije je riječ o siromaštvu, koje na brojne načine dodatno još više pogađa djecu. S tim u vezi, kao jedan od temeljnih problema hrvatskog društva, istaknula je veliku nejednakost jedinica lokalne samouprave, čija se ekonomska snaga posljedično reflektira i na brojnost i sadržaj usluga za djecu. "Kontinuirano podsjećamo na nejednake mogućnosti djece iz pojedinih ruralnih područja, otočkih ili drugih udaljenih sredina. Djeci nisu osigurane jednake mogućnosti i jednaka 'startna pozicija' u obrazovanju, mogućnosti pristupa različitim zdravstvenim uslugama i drugo. Čak ni aktivnosti civilnoga sektora, koje u mnogim situacijama pomažu državi i lokalnim sredinama osiguravajući raznovrsne sadržaje i usluge za djecu, u pojedinim selima, gradovima ili općinama u Republici Hrvatskoj uopće ne postoje", istaknula je pravobraniteljica u zaključku.
U nastavku je dodala: "Smatramo da bi bilo nužno neke od usluga koje u ovom trenutku financiraju jedinice lokalne samouprave odrediti kao nacionalni prioritet u smislu (su)financiranja s nacionalne razine. Primjer za to može biti financiranje predškolskog odgoja i obrazovanja u kojemu smo jedna od država na začelju u okviru Europske unije“. S tim u vezi podsjetila je na važnost donošenja "dječjega proračuna", što je bila i preporuka koju je UN-ov Odbor za prava djeteta uputio Republici Hrvatskoj 2014. godine, a čime se ukazuje na važnost sustavnog i transparentnog alociranja te iskazivanja sredstava koja se u nacionalnim proračunima, kao i onima lokalnih razina, izdvajaju za potrebe djece.
Cjelovito Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2016. dostupno je na naslovnoj stranici www.dijete.hr, kao i u rubrici Izvješća/O radu pravobranitelja za djecu, gdje se nalazi i Sažetak Izvješća.