HrvatskiEnglish
azanas


kalendar naslovna2017 



IZLOŽBA

izlozba„POZNAJEM I POŠTUJEM DJEČJA PRAVA“

8.jpg

Djeca kažu

5.jpg

zastitanajboljeg

centar za sigurniji internet logo

ratifyOP3

Pučka pravobraniteljica predstavila rezultate istraživanja o diskriminaciji Ispis E-mail
Ponedjeljak, 11. rujna 2017.

Diskriminacija istrazivanjeU Kući Europe Ured pučke pravobraniteljice predstavio je 11. rujna 2017. rezultate "Istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije", provedenog 2016. godine. To je treće istraživanje o stereotipima i prisutnosti diskriminacije koje je taj Ured proveo od 2009., od kada je na snagu stupio Zakon o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, broj 85/08, 112/12). Istraživanje je provedeno u suradnji s agencijom Ipsos, a ispitivalo je upoznatost građana sa zakonodavnim i institucionalnim okvirom za zaštitu od diskriminacije, percepciju njezine raširenosti (u kojim područjima i zbog kojih karakteristika se događa), socijalnu distancu te osobno iskustvo diskriminacije.
Istraživanje pokazuje da najveći broj slučajeva diskriminacije i dalje ostaje neprijavljen, zaštitu od diskriminacije nije tražilo čak 68% ispitanika koji su naveli da su bili žrtve diskriminacije, najčešće zato jer misle da to ništa ne bi promijenilo. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović istaknula je potrebu osnaživanja povjerenja građana u institucije, prvenstveno u policiju i sudstvo, u cilju borbe protiv neprijavljivanja diskriminacije.
Svaka peta osoba u Hrvatskoj bila je barem jednom diskriminirana, najčešće u području rada i zapošljavanja te zdravstvene zaštite. Stereotipi i negativni stavovi usmjereni su ponajviše prema Romima, zatim prema članovima sindikata, mladima, starijima, azilantima, osobama s duševnim smetnjama, dok su najmanje prisutni prema osobama nižeg obrazovanja i osobama s invaliditetom. Unatoč socijalnoj distanci i predrasudama prema Romima, ispitanici upravo njih vide kao najdiskriminiranije. S većinom negativnih, predrasudnih ili pejorativnih tvrdnji ne slaže se oko tri četvrtine ili čak već boj ispitanih. Negativni stavovi i socijalna distanca znatno su manje prisutni nego prije pet ili osam godina, što znači da su građani prihvatili postojanje razlika u našem društvu i ne smatraju ih zaprekama za međuljudske odnose.
Gotovo 40 posto ispitanika misli kako je diskriminacija najveći ili jedan od najvećih problema u društvu, dok ga u potpunosti nevažnim smatra nešto manje od četiri posto. Čak četiri od pet ispitanika diskriminaciju smatra problemom. No još uvijek polovina ispitanika ne zna za zakonsku zabranu i zaštitu od diskriminacije.
Područje rada i zapošljavanja percipirano je kao ono u kojem se najviše pojavljuje diskriminacija, zatim pravosuđe, mediji, postupanje policije i obrazovanje. Kad je riječ o karakteristikama zbog kojih se diskriminacija događa, ispitanici u najvećem broju, kao i prethodnih godina, navode nacionalnu pripadnosti ili podrijetlo, nakon toga vjersku pripadnost, a često spominju i socijalno podrijetlo i imovno stanje, političko uvjerenje, spolnu orijentaciju, invaliditet, boju kože i rasu.
U procjeni tko najviše diskriminira, najveći broj ispitanika smatra kako su to drugi pojedinci, zatim privatni poslodavci, mediji, državne institucije, Vlada, institucije regionalne i lokalne samouprave, a u manjem postotku druge institucije i tijela. No, ako se sva javnopravna tijela gledaju kao jedna cjelina, proizlazi kako ih čak četvrtina ispitanih smatra najčešćim izvorima diskriminacije.
Predstavljanje rezultata istraživanja pratila je i savjetnica pravobraniteljice za djecu Mirna Slaviček Pešut.