Izbornik
Zajedničko obiteljsko vrijeme, dječja igra i zabava

Tijekom pandemije COVID-19 obitelji su prisiljene dane provoditi u kući, bez uobičajene rutine, izlazaka iz kuće, druženja i aktivnosti, što može, ali i ne mora, biti teško i zahtjevno. Neki roditelji rade kod kuće dok se u isto vrijeme mlađa djeca igraju, a školarci izvršavaju školske obveze. Roditelji koji, zbog prirode posla, moraju biti na radnom mjestu suočavaju se sa strahovima i dvojbama vezanim za mogućnost obolijevanja. Mnoge zabrinjavaju i pitanja preživljavanja i osiguravanja primjerenog životnog standarda djeci. Sve to može u obitelji unijeti stres pa je važno naći način za relaksaciju roditelja te znati da djetetu nije potreban “savršeni” roditelj, već onaj koji ga voli, razumije i brine se o njemu.

U takvim uvjetima obiteljima se predlaže da se organiziraju te zajednički dogovore pravila, da se kvalitetno druže, razgovaraju, igraju društvene igre s djecom te da u pauzama od rada i školskih obveza učine nešto što ih veseli i opušta, primjerice, da  zaplešu, zapjevaju i zabave se na različite načine. O ovim preporukama doznajte više na poveznici http://www.stampar.hr/hr/preporuke-za-djecu-i-roditelje-covid-19.

Igra je vrlo važna potreba djece te je ona ujedno i dječje pravo iz Konvencije o pravima djeteta. Osim što donosi zabavu, opuštanje, uzbuđenje i druženje, igra je i način na koji se djeca prilagođavaju promjenama te se nose sa stresom i situacijama koje su im teške ili zbunjujuće, a pomaže im i izraziti osjećaje umjesto da ih zadržavaju u sebi.

Igra može biti bučna, a može biti i tiha i mirna. Ponekad u igri djeca imaju potrebu vikati, glasno pjevati, bubnjati, bacati igračke, rušiti kocke, a igra, prirodno, ponekad donosi i nered pa je izazov takvu igru uskladiti s potrebama drugih ukućana, posebice kad se dulje vrijeme zadržavaju u istom zatvorenom prostoru. U teškim situacijama djeca ponekad i u igri odabiru teške teme kao što su bolest, bolnice pa čak i smrt i pogrebi ili se poistovjećuju sa superjunacima koji nas spašavaju od zla. Savjete i ideje o uključivanju roditelja u dječju igru, prihvaćanju teških tema u igri, osmišljavanju igara te pojašnjenje dječjih motiva u igri donose stručnjaci iz Međunarodnog udruženja za dječju igru IPA (International play association) koje promiče dječje pravo na igru. Više o tome pročitajte na poveznici http://ipaworld.org/wp-content/uploads/2020/04/IPA-Play-in-Crisis-Booklet-for-parents-and-carers-2020.pdf.

Osim igračaka, djeci za igru mogu poslužiti stvari iz kućanstva, kao što su stare plahte ili odjeća, jastuci, posuđe i ostalo što svi imamo kod kuće, a za kreativne aktivnosti mogu poslužiti i kamenčići, štapići, školjkice koje smo donijeli iz šetnje. Iako je to nešto teže ostvariti u kući, i u takvim je uvjetima važno biti fizički aktivan kako bi dijete iskoristilo svoju energiju te na kraju dana kvalitetnije spavalo. To se može postići, primjerice, vježbanjem, ali i plešući uz omiljenu glazbu.

Igra, zabava i relaksacija iznimno su važni i za mlade koji se mogu zabaviti tako da izaberu neki kuharski recept i pripreme jelo koje im se čini zanimljivo, igraju društvene igre, bojaju, crtaju, slikaju, pišu priču, čitaju, izrađuju narukvice prijateljstva, sade biljke, kroje i šivaju, uče strani jezik ili sviranje instrumenta, organiziraju svoje ladice, police, ormare. Ideje o raznim aktivnostima za tinejdžere dostupne su na poveznici https://yourteenmag.com/coronavirus/things-to-do-social-distancing.

Također je preporučljivo pronaći i dogovoriti mjeru u kojoj će djeca koristiti  računala, mobitele i internet, koji se u aktualnoj situaciji koriste i za učenje, i za igru, ali i za komunikaciju s članovima obitelji i prijateljima.