Amsterdam: Unapređivanje mentalnog zdravlja za osobe s intelektualnim teškoćama

Amsterdam: Unapređivanje mentalnog zdravlja za osobe s intelektualnim teškoćama
amsterdam.mentalhealthNa 7. europskom kongresu mentalnog zdravlja osoba s intelektualnim teškoćama, održanom u Amsterdamu od 3. do 5. rujna 2009., sudjelovala je i savjetnica pravobraniteljice za djecu Tanja Opačak s izlaganjem o samopoštovanju mladih s teškoćama u razvoju.

Tema 7. europskog kongresa mentalnog zdravlja  bila je unapređivanje mentalnog zdravlja za osobe s intelektualnim teškoćama, ističući u prvi plan potencijale i snagu osoba s intelektualnim teškoćama. Predstavljeni radovi ukazali su na važnost istraživanja s mnogo različitih aspekata psihičkih i zdravstvenih obilježja osoba s intelektualnim teškoćama, ali i okoline u kojoj one žive. Istaknuto je kako je važno je propitati kvalitetu podrške koju im pružaju različiti sustavi te provjeriti je li ona usklađena s potrebama osoba s intelektualnim teškoćama, ali i sa suvremenim stručnim spoznajama i oblicima organizacije.

Savjetnica pravobraniteljice za djecu Tanja Opačak na kongresu je, u suradnji s Lejlom Osmančević Katkić, dipl. reh. iz Srednje škole Centra za odgoj i obrazovanje Zagorska 14 u Zagrebu, prikazala rezultate istraživanja koje su zajedno provele u toj ustanovi. Cilj istraživanja bio je utvrditi razinu samopoštovanja kod adolescenata s intelektualnim teškoćama u odnosu na nekoliko ispitanih varijabli (dob, spol, smještaj tijekom školovanja, oblik osnovnoškolskog obrazovanja). U istraživanju je sudjelovalo 157 učenika, od čega 86 mladića i 71 djevojka u dobi od 15 do 20 godina, a ukupni je rezultat globalnog samopoštovanja učenika bio na razini srednjih vrijednosti.

Podatak o razini samopoštovanja važan je pokazatelj koji može biti i indikator mentalnog zdravlja djece. Jednako tako ispitivane su različite varijable koje mogu utjecati na razinu samopoštovanja u pozitivnom ili negativnom smislu, pa je važno prepoznati potencijalne opasnosti ili zaštitne faktore, koji mogu pridonijeti boljem mentalnom zdravlju djece s intelektualnim teškoćama. Pritom je važno promatrati rezultate ispitivanja i iz perspektive prava djeteta. Naime, važna načela kao i odredbe koje propisuje Konvencija o pravima djeteta možemo preispitati analizirajući dobivene rezultate samoprocjene adolescenata.

Usto rezultati mogu pridonijeti stvaranju stručne i znanstvene podloge za predlaganje kreiranja javnih politika za kvalitetna rješenja pružanja usluga u zajednici, kao i u kontekstu unapređivanja kvalitete života djece i mladih s teškoćama u razvoju. Više o sadržaju kongresa, koji se odvijao kroz simpozije, radionice, prezentacije radova, poster prezentacije i okrugle stolove te o istaknutim stručnjacima koji su izlagali na plenarnim predavanjima, može se doznati na:

http://www.amsterdamcongress2009.org/home.html