Mišljenje pravobraniteljice za djecu na Nacrt eksperimentalnog programa cjelodnevne škole

Mišljenje pravobraniteljice za djecu na Nacrt eksperimentalnog programa cjelodnevne škole

Pravobraniteljica za djecu je 5. travnja 2023., u postupku javne rasprave (e-savjetovanje), Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputila mišljenje na Nacrt Eksperimentalnog programa – Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja.

S obzirom da se pravobraniteljici za djecu kontinuirano obraćaju roditelji s pritužbama u vezi s eksperimentalnim programom cjelodnevne škole, u nastavku prenosimo cjelovito mišljenje pravobraniteljice za djecu.

„Pravobraniteljica za djecu podržava svaku reformu obrazovanja koja će pridonijeti potpunom ostvarivanju prava djeteta. O nužnosti reforme obrazovanja svjedoči i veliki broj zainteresiranih osoba koje su se javile na javno savjetovanje o Nacrtu Eksperimentalnog programa.

Ovim putem željeli bismo iskazati podršku reformi osnovnog školstva kroz projekt uvođenja cjelodnevne nastave u osnovne škole, pristup i ciljeve kojima se nastoje osigurati jednake mogućnosti i uvjeti osnovnoškolskog obrazovanja za svu djecu i smanjiti razlike među djecom, usklađivanje s referentnim okvirom EU, smanjiti razlike u mogućnostima i uvjetima osnovnih škola (prostornim, infrastrukturnim, kadrovskim, programskim), olakšati tranziciju između više razina obrazovanja (od predškolske razine obrazovanja do visokog obrazovanja), osigurati prehranu, odnosno kuhane obroke za svu djecu, omogućiti bavljenje slobodnim aktivnostima za koje djeca pokažu interes i koje će razvijati njihove pune potencijale, osigurati potporu u učenju svoj djeci, povećati kvalitetu obiteljskog života, poboljšati društveni status učitelja, jačati kapacitete osnivača škola. U potpunosti smo svjesni da je reforma osnovnog obrazovanja s navedenim ciljevima nužna.

No, polazeći prvenstveno od zaštite najboljeg interesa djeteta, ovim putem želimo skrenuti pažnju i istaknuti sljedeća važna pitanja koja se u ovom trenutku nameću, a na koja Nacrt Eksperimentalnog programa ne daje odgovore i pojašnjenja.

Prije svega, smatramo da je donošenju ovog dokumenta trebala prethoditi opsežna javna rasprava u kojoj bi bili uključeni svi dionici osnovnog obrazovanja. Smatramo da je u izradu dokumenta i iznošenje mišljenja o ovoj reformi i njenoj provedbi trebalo uključiti djecu, roditelje, sve odgojno-obrazovne radnike, odnosno sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa, ravnatelje škola, stručnjake u ovom području, kao i predstavnike zajednica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivača osnovnih škola. Prema našim saznanjima djeca, roditelji, odgojno-obrazovni radnici i ravnatelji nisu konzultirani, odnosno nije na pravodoban i sveobuhvatan način zatraženo njihovo mišljenje. Djeca, roditelji, kao ni učitelji kao glavni nositelji odgojno-obrazovnog procesa, nisu potpuno informirani niti pripremljeni za sadržajne i organizacijske zahtjeve ove reforme. Skrećemo pozornost da djeca, sukladno Konvenciji o pravima djeteta, imaju pravo izraziti svoje mišljenje o svim pitanjima koja ih se tiču, a ovo je izrazito važno pitanje za njih.

Sagledavajući ovu reformu kroz kontekst dječjih prava, osim prava na informaciju i izražavanje mišljenja o svim pitanjima koja ih se tiču, izražavamo zabrinutost za ostvarenje te možebitno kršenje i drugih dječjih prava zbog nedovoljnog vremena za pripremu, kako organizacijsku tako i sadržajnu, svih ključnih dionika koji će u njoj sudjelovati.

Prije svega, zabrinuti smo kako će djeca doživjeti ove promjene o kojima ih se nije pitalo, nije uzelo u obzir njihovo mišljenje, niti pravodobno upoznalo s reformom i uvođenjem cjelodnevne škole, imajući u vidu činjenicu da je u istraživanju koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu (rezultati istraživanja objavljeni su u publikaciji Participacija djece u školi, Pravobranitelj za djecu i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 2019.) oko ¼ učenika izrazila nezadovoljstvo školom, odnosno izrazila da se u školi ne osjećaju dobro. Gotovo četvrtina učenika ne osjeća povezanost s učenicima i odraslima u svojoj školi (24,5%), niti je sretno što pohađa svoju školu (24,1%). Trendovi su nam rastuća anksioznost, depresija, strah od škole, sve veći broj izostanaka učenika s nastave, sve veći broj zahtjeva za provođenje „nastave u kući”. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na visoke epidemiološke brojke prema kojima 10-20% djece i mladih ima neku vrstu mentalnog poremećaja. Povećan je broj djece i odraslih koji nam se obraćaju zbog vršnjačkog nasilja.

U pogledu uvođenja Eksperimentalnog programa, imajući u vidu neuvažavanje mišljenja naprijed navedenih dionika osnovnog obrazovanja i njihovu neinformiranost o ovoj reformi, smatramo da je rok za uvođenje Eksperimentalnog programa u škole koje će se odabrati putem javnog poziva od iduće školske godine 2023./2024., dakle za pet mjeseci, preuranjen. Smatramo da bi primjereniji rok bio početak šk. god. 2024./2025. Ne želimo pritom, u ovom trenutku, prejudicirati da rok od četiri godine za uvođenje Eksperimentalnog programa u sve osnovne škole nije dostatan kad bi se osigurale sve pretpostavke i uvjeti za uvođenje cjelodnevne nastave u sve osnovne škole u RH, a jedna od njih je svakako dijalog i razmjena mišljenja i sudjelovanje od strane svih dionika osnovnog obrazovanja i njihovo transparentno i pravovremeno informiranje o reformi i njenoj provedbi.

Također, smatramo da je uz ovaj Nacrt Eksperimentalnog programa trebalo donijeti cijeli paket dokumenata i smjernica i/ili uputa koje služe operacionalizaciji ovog programa što bi svakako pridonijelo boljoj informiranosti svih dionika osnovnog obrazovanja i pripremljenosti za provedbu.

Nadalje, nejasna i otvorena ostaju sljedeća važna pitanja. Poznato nam je da nemaju sve osnovne škole jednake mogućnosti i uvjete obrazovanja. Činjenica da škole nemaju sve potrebne prostorne uvjete za provođenje ovakvog tipa reforme brine ne samo odrasle, nego i djecu s kojom smo razgovarali. Djeca izražavaju zabrinutost da u postojećim prostorima škola, pa čak i škola koje rade u jednoj smjeni, borave do poslijepodnevnih sati. Uvjeti i standardi osnovnog obrazovanja u pogledu kadrova, prostora i programa iz Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (DPS) koji je na snazi već 15 godina nisu provedeni, odnosno dostignuti u svim osnovnim školama jednako. U tom smislu Nacrtom Eksperimentalnog programa nije predviđeno kako će se i kojom dinamikom osigurati uvjeti za provedbu cjelodnevne nastave u svim školama, prvenstveno onima koje će ovaj program provoditi već od iduće šk. god. Ujednačeni uvjeti osnovnog obrazovanja u školama pretpostavka su da se svi predviđeni programi u Eksperimentalnom programu (A1, A2, B1 i B2) provode tako da se njima doista ostvaruju na početku Nacrta Eksperimentalnog programa postavljeni ciljevi. Mišljenja smo da neujednačenost uvjeta obrazovanja u osnovnim školama dovodi u pitanje postizanje naprijed navedenih ciljeva cjelodnevne nastave (primjerice, sve škole nemaju potreban broj stručnih suradnika, školsku dvoranu, blagovaonu i druge uvjete iz DPS-a), a iz Nacrta Eksperimentalnog programa nije razvidno na koji će se način i kojom dinamikom osigurati.

Smatramo da bi prije uvođenja Eksperimentalnog programa trebalo napraviti analizu uvjeta, odnosno škola koje ispunjavaju uvjete za njegovo eksperimentalno provođenje. Također, smatramo da bi se u školama koje će se javiti na javni poziv za provedbu Eksperimentalnog programa, trebalo provesti savjetovanje s učenicima, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima i predstavnicima lokalne zajednice kako bi se osiguralo da se i njihovo mišljenje uzme u obzir i kako Eksperimentalni program u školu ne bi bio uveden samo na temelju odluke ravnatelja i drugih tijela škole, već i ostalih kojih se to izravno tiče, djece, roditelja i odgojno-obrazovnih radnika.

U Nacrtu Eksperimentalnog programa nije objašnjeno kako će se uvođenje cjelodnevne nastave odraziti na obrazovanje djece s teškoćama u razvoju integrirane u redovne razredne odjele, one u djelomičnoj integraciji i u posebnim razrednim odjelima, djece s teškoćama u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama (centrima za odgoj i obrazovanje), djece u riziku za razvoj problema u ponašanju i djece s problemima u ponašanju, djece za koju se na temelju rješenja nadležnih područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb provodi program poludnevnog boravka u nekim školama kao oblik selektivne prevencije, darovite djece, djece s problemima mentalnog zdravlja, djece žrtve nasilja. Nacrt Eksperimentalnog programa ne daje objašnjenja o njihovom obrazovanju u kontekstu nove škole, o pomoći i potpori i zadovoljavanju posebnih potreba tih kategorija djece. Nije jasno na koji će se način pružati dodatna potpora navedenoj kategoriji djece, budući da je većini ove djece i dosadašnji boravak u školi vremenski prezahtjevan.

Primjerice, ni sada nemaju sva djeca s teškoćama u razvoju pravo na pomoćnika u nastavi često upravo zbog nedostatka financijskih sredstava. Kako će se sudjelovanje pomoćnika u nastavi osigurati u cjelodnevnoj nastavi koja može trajati do 17.00 sati, kako će i kada djeca s teškoćama u razvoju pohađati terapije u koje su uključena nakon škole, hoće li im to biti osigurano u nekom od programa cjelodnevne nastave, tko će i kako osigurati sredstva i kadrove za takvu vrstu pomoći i potpore bez koje nije moguće sudjelovanje djeteta s teškoćama u razvoju u cjelodnevnoj nastavi, te kako će djeca s teškoćama pohađati potrebne terapije nakon cjelodnevne nastave.

Smatramo da je uključivanje ovih kategorija djece i ostvarivanje njihovih prava u osnovnoj školi u Nacrtu Eksperimentalnog programa trebalo unaprijed promišljati i tome posvetiti posebno mjesto, što je nažalost propušteno.

Nadalje, brine nas nedostatak informacija i objašnjenja u Nacrtu Eksperimentalnog programa o pripremi i edukaciji odgojno-obrazovnih radnika za provedbu cjelodnevne nastave, odnosno onih programa koji su predviđeni za provedbu od strane odgojno-obrazovnih radnika škole u okviru cjelodnevne nastave. Smatramo da bi se bolja pripremljenost, informiranost i pravovremeno planiranje i provedba edukacija neposrednih provoditelja cjelodnevne nastave trebala u ovom nacrtu jasno predvidjeti (tko, kako, na koji način, kojom dinamikom provodi edukaciju i u njoj sudjeluje). Smatramo potrebnim uvesti intenzivno stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja za provedbu novog sadržajnog i organizacijskog koncepta osnovne škole.

Za kvalitetnu reformu, pa tako i uvođenje i provedbu ovog Eksperimentalnog programa, nužna je dobra priprema i osposobljenost učitelja i stručnih suradnika kao neposrednih nositelja reforme. U ovom trenutku, prema nama dostupnim informacijama, veliki broj učitelja je u otporu prema Eksperimentalnom programu, pretpostavljamo dijelom i zbog nedovoljne informiranosti. Od njih se, između ostalog, očekuje da preuzmu i vođenje novih predmeta. Stoga se postavlja pitanje kada i kako će se provesti priprema i edukacija odgojno-obrazovnih radnika ukoliko se planira uvođenje Eksperimentalnog programa već u rujnu ove godine. Eksperimentalni program nije moguće provoditi bez pripremljenog kadra, stoga smo mišljenja da bi odmah trebalo započeti s intenzivnom pripremom i edukacijom odgojno-obrazovnih radnika kako bi se pripremili i osposobili za provedbu od šk. god. 2024./2025.

Nacrtom Eksperimentalnog programa povećava se broj sati nastave za neke nastavne predmete, a uvode se i neki novi predmeti. Svakako ovdje želimo istaknuti da podržavamo uvođenje alternativnog predmeta vjeronauku za što se zalažemo već niz godina te predmeta Praktične vještine, kao i nastojanja za poboljšanje jezične i matematičke pismenosti kod učenika, no zabrinjava nas istodobno što sadržaji koje smatramo vrlo korisnima kao što su Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravlje ostaju i dalje međupredmetne teme za koje od samih učenika dobivamo informacije da nisu odgovarajuće zastupljene i obrađivane u školama, a evaluacija njihovih ishoda je upitna. Osim toga, primjećujemo da Nacrt Eksperimentalnog programa stavlja naglasak na jezičnu, matematičku i prirodoslovnu pismenost, ne razaznajemo hoće li i na koji način sadržajno biti zastupljena financijska pismenost. S obzirom na zahtjeve te potrebe djece u digitalnom okruženju u sadržajnom smislu nužno je propitati smanjivanje predmeta Informacijske i digitalne kompetencije odnosno informatike na 1 školski sat.

Nacrtom Eksperimentalnog programa predviđa se potpora u učenju, ali je nejasno kako će se ista provoditi. Zabrinjava nas kako će se osigurati svim učenicima uvjeti za učenje s obzirom na različite navike učenja kod kuće, odnosno kako će se djeci osigurati individualno učenje u školi u skladu s njihovim potrebama i  uvjetima koji im odgovaraju.

Nejasna je budućnost umjetničkih škola, odnosno na koji način će se provoditi umjetničko obrazovanje u osnovnim umjetničkim školama s obzirom na predviđeno trajanje cjelodnevne nastave, s obzirom na to da učenici koji pohađaju umjetničko obrazovanje sada pohađaju i redovnu i umjetničku školu.

Zabrinjava nas i ispunjavanje uvjeta za slobodne aktivnosti djece koje bi trebale biti ponuđene u okviru programa B2. Naime, i sada je prisutna neujednačenost uvjeta u lokalnoj zajednici u pogledu ponude i mogućnosti provedbe slobodnih aktivnosti, te ostaje nejasno kako će se to osigurati u školama, odnosno hoće li školski prostor biti dostatan i primjeren za izvedbu slobodnih aktivnosti koje mogu biti raznovrsne od učenja stranih jezika do sportskih aktivnosti, hoće li primjerice učenici koji treniraju u nekom sportskom klubu to ubuduće činiti u prostoru neke osnovne škole i sl.

Na kraju, premda smo već istaknuli kako smatramo da bi se uz ovaj Nacrt Eksperimentalnog programa trebali istodobno donijeti i njegovi provedbeni dokumenti, ističemo kako, iako je eksperimentalna provedba cjelodnevne nastave predviđena od iduće školske godine, nije razvidno kada će oni biti doneseni (pri čemu treba voditi računa da bi o svima ili nekima od njih također trebalo provesti pravovremeno savjetovanje sa svim dionicima novog koncepta osnovne škole). Također, smatramo korisnim predvidjeti hoće li i na koji način novi koncept osnovne škole biti praćen usporednim promjenama u visokom obrazovanju odgojno-obrazovnih radnika.“