Na panelu o pretilosti djece i mladih u Hrvatskoj, koji je održan 13. listopada 2022. na Kineziološkom fakultetu (KIF) u Zagrebu izneseni su zabrinjavajući podaci: Hrvatska je sedma zemlja po pretilosti mladih od 39 zemalja Europe. Zabrinjavajuće je da prvih sedam mjesta drže zemlje Mediterana, te je čak 42 % dječaka koji žive uz more pretilo, a i djevojčice s Mediterana prve su po pretilosti.
“Debljina je rezultat lošeg balansa između unosa i potrošnje. Ako na ulazu u osnovnu školu imamo 90 % dostatno tjelesno aktivne djece, a na izlazu samo 17 %, vjerojatno je u tom periodu nastao neki problem. Taj problem povezan je i s nedostatkom logističkih preduvjeta poput dvorana”, izjavila je na panelu KIF-a prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Nacionalnog programa Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Rekla je i da je kroz Nacionalni program Živjeti zdravo učinjeno mnogo, no pandemija je puno stvari unazadila, iako nas je i osvijestila o potrebi brige za zdravlje.
“Imamo 35 % osmogodišnjaka s viškom kilograma, od toga 14,8 % ima debljinu. Samo 14 % roditelja primjećuje da njihovo dijete ima previše kilograma, a niti jedan ne uočava da dijete ima debljinu. Potrebna je edukacija roditelja da prekomjernu težinu uoče na vrijeme i počnu djelovat”, zaključila je Musić Milanović.
Dekan Kineziološkog fakulteta prof. dr. sc. Mario Baić istaknuo je da je broj sati nastave tjelesne zdravstvene kulture premali i da po tome zaostajemo za zemljama u regiji. “Zaključak ovog panela je da imamo rješenja koja zajedno možemo implementirati i poraditi da stanje bude bolje. Svi mi zajedno s roditeljima i djecom trebamo osvijestiti ovaj problem i raditi na tome da se više krećemo, doprinosimo zdravlju, a samim time i kvaliteti života“, zaključio je M. Baić.
U raspravi je sudjelovala zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika, koja je istaknula da prekomjerna tjelesna težina kod djece nije samo javnozdravstveni problem, već je to i psihološki te sociološki problem. Neka djeca su često isključivana zbog svog izgleda, a neka čak i u riziku da postanu žrtve vršnjačkog nasilja. Problem je složen stoga ne može biti posao samo jednog sustava nego više sustava koji kontinuirano moraju razmjenjivati i revidirati svoje odluke.
“Imamo puno primjera dobre prakse, no i loših vijesti. Neke su vezane uz više sile kao što su pandemija, potres i ekonomski problemi, no neke možemo riješiti odmah. Možemo krenuti od škole koja bi trebala isključiti sve ono rizično poput automata za brzu prehranu i visoko zaslađene napitke te uključiti zdrave obroke za svu djecu. Škola i vrtići jesu okruženja koja imaju velik utjecaj na razvoj zdravih navika u djece, no i obitelj, oglašivači, donositelji odluka bi također trebali i mogli snažno utjecati. Nažalost, nismo učinili mnogo da se ne ostvare predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije iz 2004., o tome da će do 2025. godine čak 50 % svjetske populacije biti pretilo. Pitanje je koliko će u tom broju biti djece i koliko će biti djece iz Hrvatske”, rekla je M. Gabelica Šupljika.
Dodala je i da ne treba zaboraviti djecu s teškoćama u razvoju, djecu s lošom slikom o sebi, i drugu djecu iz ranjivih skupina, te da primjerene tjelesne aktivnosti i uvjeti za kvalitetnu prehranu trebaju biti dostupni svoj djeci. Upozorila je na važnost promišljanja i ugrađivanja zdravih stilova života i borbe protiv pretilosti u nacionalne strateške dokumente, kao i na to da je Odbor za prva djeteta UN-a u lipnju ove godine pozvao Hrvatsku da adresira dječju pretilost, uključujući zagovaranjem zdravog načina života, prehrane koja uključuje dnevni unos voća i povrća i vježbanje, te ustroji međusobno povezane sustave probira težine za praćenje napretka u smanjenju broja djevojčica i dječaka s prekomjernom težinom.
Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva dr. Ivana Portolan Pajić navela je kako je u tijeku donošenje akcijskog plana za prevenciju debljine, koji u fokus stavlja upravo djecu i mlade. Rješavat će se problem tjelesne neaktivnosti ali i prehrambenih navika kroz različite programe, istaknula je.
Na skupu se postavilo i pitanje nedostatne infrastrukture za vježbanje te potreba utjecanja na jedinice lokalne samouprave da izgrade dvorane, a istaknuta je i potreba multisektorskog pristupa i uključivanja Ministarstva financija u rješavanje problema nedostatnih uvjeta za tjelesnu aktivnost djece i mladih.
Predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović ustvrdila je da se u dvije godine epidemije 32.000 registriranih sportaša prestalo baviti sportom, te je iznijela stav da tjelesni odgoj u nižim razredima trebaju voditi nastavnici tjelesnog odgoja, umjesto učitelja razredne nastave.
Martina Jeričević iz Ministarstva turizma i sporta podsjetila je da je u saborskoj proceduri novi zakon o sportu, koji će omogućiti da se s nacionalne razine financira lokalni sport i stručni rad s djecom do 18 godina. (Izvor: Hina i Ured pravobraniteljice za djecu; foto: Hina, L. Slivar Dominić)