Na Svjetski dan prava djeteta 20. studenoga 2024. godine u prostoru Male kuće dječjih prava u Uredu pravobranitelja za djecu u Zagrebu održano je prigodno obilježavanje 35 godina UN-ove Konvencije o pravima djeteta. Tom je prigodom pravobraniteljica za djecu organizirala panel raspravu na temu „Mentalno zdravlje djece i mladih i pravo na slobodno vrijeme“.
„Prije 35 godina svijet se ujedinio u želji za stvaranjem svijeta u kojem će svako dijete imati priliku rasti, učiti, razvijati svoje sposobnosti i talente, odrastati u obitelji te biti sigurno i zaštićeno. Otada je znatno napredovala svijest o pravima djece i mnogo je toga učinjeno u zaštiti tih prava. Ipak, moramo priznati da smo još daleko od ostvarivanja cilja da svako dijete ima jednaka prava i jednake šanse za razvoj svojih potencijala. Kvaliteta života djeteta u Hrvatskoj i dalje uvelike ovisi o mjestu gdje ono živi, a o tome ovisi i hoće li pohađati vrtić, dobiti najbolju zdravstvenu zaštitu, hoće li mu škola biti blizu, kako će provoditi slobodno vrijeme i hoće li dobiti stručnu pomoć ako ima neke teškoće u razvoju ili u ponašanju.“, kazala je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu.
Izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić u svojem je pozdravnom govoru istaknula kako je svaki dan nacionalni i svjetski dan djece te da je briga za dobrobit djeteta temeljna uloga ne samo institucija, već i pojedinca. Napomenula je da su ključni prioriteti Vlade RH usmjereni na unaprjeđenje politika za zaštitu sve djece, kojoj je potrebno omogućiti jednake prilike za sretno djetinjstvo. Pritom je jedna od važnijih tema mentalno zdravlje djece i mladih, stoga trebamo biti spremni odgovoriti na sve izazove vezane za njega, kao i čuti djecu što ona misle i žele. Završno je pozvala djecu i mlade da nama odraslima pošalju jasne poruke kako bi odrasli slušali njih za promjenu, a ne djeca odrasle.
U svojem uvodnom izlaganju dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, predstavio je rezultate istraživanja pod nazivom „U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikTok-a” provedenog među učenicima iz ukupno 134 osnovne i srednje škole u RH, tijekom tri školske godine (2021. – 2023.), a na temu perspektive djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija. Istraživanje je pokazalo da što su djeca starija, to su depresivnija i anksioznija te da se s godinama povećava osjećaj usamljenosti. Također, rezultati istraživanja pokazuju kako korištenje digitalnih uređaja postaje dominantna aktivnost u životima djece i mladih, a da je pritom češće korištenje digitalnih uređaja statistički značajno povezano s višim razinama depresivnosti, anksioznosti i usamljenosti te nižim razinama dobrobiti i zadovoljstva sobom kod sve tri generacije učenika (5. i 7. razred osnovne škole i 3. razred srednje škole).
S druge strane, više od dvije trećine ispitanih učenika smatra da uživo više uživa u druženju s drugima, osjeća bliskost s prijateljima te smatra da se bolje može povjeriti prijateljima (nego u digitalnom okruženju), a više od polovine njih smatra da uživo ima iskrenije odnose s prijateljima, bolje se slaže s drugima te im je lakše razumjeti ponašanje drugih osoba nego na internetu.
Na panelu pod nazivom „Mentalno zdravlje djece i mladih i pravo na slobodno vrijeme“ sudjelovali su mladi savjetnici pravobraniteljice za djecu (članovi Foruma mladih 16+), koji su odgovorili na pitanja što za njih znači slobodno vrijeme, koje su pozitivne i negativne strane provođenja vremena na društvenim mrežama, koja je uloga obitelji, škole i šire zajednice u organiziranju slobodnog vremena i ponudi alternativnih sadržaja naspram provođenja vremena na internetu, kao i o komunikaciji u digitalnom okruženju i njezinom utjecaju na mentalno zdravlje djece i mladih. Mladi savjetnici istaknuli su kako društvene mreže mogu donijeti kratkotrajnu sreću, ali i imati dugoročne negativne posljedice. Istovremeno, lakše im je izraziti svoje mišljenje na društvenim mrežama, no pritom ne vide (i ne znaju) kako se osjeća ta druga osoba nakon nekog njihovog komentara. Isto tako, istaknuli su ulogu obitelji i škole u učenju djece kako komunicirati s drugima, a posebice u školi, kao i da je komunikacija učenika i nastavnika jako važna. Što se tiče količine slobodnog vremena koju djeca i mladi danas imaju na raspolaganju, smatraju da je u ovom pitanju škola veliki faktor te da djeca i mladi trebaju u što ranijoj dobi naučiti kako organizirati slobodno vrijeme.
Kao alternativu provođenju vremena na internetu, mladi su savjetnici predložili organiziranje raznih kvizova, čitateljskih klubova te dramskih i novinarskih radionica za djecu i mlade, kao i da aktivnosti koje se nude djeci budu one koje mogu pozitivno utjecati na kreativni razvoj svakog djeteta posebno, kao i da budu financijski prihvatljive i prostorno dostupne.
Na kraju ovog događanja pravobraniteljica za djecu zahvalila je svojim mladim savjetnicima na njihovim promišljanjima te istaknula važnost slušanja, razumijevanja i uvažavanja djece i mladih, posebice prilikom donošenja odluka koje mogu poboljšati svakodnevicu i zajedničko življenje. Podsjetila je na to da je razgovor između djece i odraslih jedno od velikih postignuća Konvencije o pravima djeteta, istaknuvši kako Ured pravobranitelja za djecu u svim svojim aktivnostima uključuje djecu i aktivno održava suradnju s djecom. Ujedno je izrazila nadu kako će se i ubuduće održavati ovakvi skupovi na kojima će djeca biti sugovornici odraslima u rješavanju svih važnih pitanja koja se odnose na djecu.
Na obilježavanju 35. godišnjice Konvencije o pravima djeteta sudjelovale su državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić, državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš, kao i predstavnici Agencije za odgoj i obrazovanje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, Psihijatrijske bolnice Popovača, CARNET-a, akademske zajednice i organizacija civilnoga društva. Prisutni uzvanici zahvalili su mladim savjetnicima pravobraniteljice za djecu na iskrenim i samokritičnim odgovorima i promišljanjima, kao i na poslanoj poruci o potrebnoj izgradnji dobrih odnosa na relaciji djeca – odrasli.
