U Matici hrvatskoj u Zagrebu, 6. listopada 2021., održan je okrugli stol “Ranjive skupine u društvu i medijima – sinergija kulturnih i socijalnih politika za društvo”. Na okruglom stolu bilo je riječi o zastupljenosti ranjivih skupina u medijima, načinu izvještavanja, unapređivanju komunikacije između predstavnika ranjivih skupina i medija i sudjelovanju predstavnika ranjivih skupina u kulturnim sadržajima.
Tom je prilikom predstavljen projekt “Uključiva kultura” kojemu je cilj unapređenje kvalitete medijskog izvještavanja o ranjivim skupinama, a o njemu je govorio njegov voditelj, glavni urednik časopisa “Vijenac” Goran Galić. U sklopu dvogodišnjeg projekta organizirana je edukacija za 20 novinara koji se bave temama iz područja socijalne politike i ranjivih skupina, koji svoje tekstove objavljuju i u prilogu za promicanje socijalne uključenosti pod nazivom “Inkluzija”, koji izlazi kao dodatak “Vijencu”. Dosad je objavljeno 264 članka, održano 12 radionica na kojima se educira 20 novinara i proizvode medijski sadržaji s naglaskom na socijalnu uključenost kroz kulturu, a projekt će završiti objavljivanjem priručnika za izvješćivanje o inkluzivnim temama.
Urednik “Inkluzije” Boris Beck govorio je o radu na pronalaženju često prešućenih tema iz života marginaliziranih i ranjivih predstavnika društva, a pritom nastoje afirmirati njihove jake strane i etično novinarstvo koje se kloni izazivanja sažaljenja javnosti.
Na okruglom stolu, koji je vodila tajnica projekta Tamara Kvas, govorila je i Jasna Vaniček Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija, koja je najavila novo programsko razdoblje Europskog socijalnog fonda od 2021. do 2027. te istaknula da je postoje velike mogućnosti za realizaciju sličnih projekata.
U kontekstu medijskog izvještavanja o djeci kao ranjivoj skupini, na skupu je govorila i savjetnica pravobraniteljice za djecu Maja Flego. Osvrnuvši se na česte primjere povrede privatnosti i dostojanstva djece u medijima, podsjetila je na preporuke pravobraniteljice za djecu o nužnoj dosljednoj provedbi medijskih propisa, što uključuje i redovito sankcioniranje prekršaja, te o nužnoj trajnoj edukaciji novinara i urednika o etičnom izvješćivanju te o tome kako u novinarstvu slijediti načelo zaštite najboljeg interesa djeteta. Edukacije o pravu djeteta na zaštitu privatnosti neophodne su i mnogim drugim stručnjacima koji rade s djecom i koji su u prilici davati medijima informacije koje se odnose na djecu.
Za specijaliziranu edukaciju novinara o ranjivim skupinama zauzeo se i izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj, potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, istaknuvši da je medijska pismenost potrebna svima, te se zauzeo se za sustavniji pristup tom pitanju.
O mogućnostima suradnje civilnog sektora s novinarima govorio je Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma, koja dodjeljuje godišnje nagrade novinarima za promicanje vrijednosti obrazovanja.
Glumac i ravnatelj Kazališta za slijepe i slabovidne Vojin Perić ocijenio je da su, u odnosu na medije, iskustva osoba s invaliditetom loša jer ih novinari često getoiziraju, a takvo se stanje nije promijenilo zadnjih desetljeća, unatoč tome što Hrvatska prihvaća europske direktive o zaštiti prava osoba s invaliditetom.
Zaključak skupa je da su projekti poput “Uključive kulture” potrebni, te da u njima nastaju vrijedni dobri primjeri, ali i poticaji kvalitetnom novinarstvu koje može pridonijeti ostvarivanju ljudskih prava i stvaranju uključivoga društva. (Foto: Hina, T. Pavlek)