U Ministarstvu znanosti i obrazovanja, u okviru priprema za predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem EU 2020., 29. svibnja 2019. održan je Okrugli stol “Učitelji budućnosti”. Raspravu je vodila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, koja je uvodno istaknula kako je to prvi u nizu skupova vezanih uz hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, u kojoj su teme učitelja budućnosti među prioritetnima.
Panelisti su bili prof. dr. sc. Lidija Vujčić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Jasminka Ledić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, doc. dr. sc. Maja Cindrić s Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Matija Bašić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Davorka Osmak Franjić, savjetnica pravobraniteljice za djecu. Sudionici rasprave su o kompetencijama nastavnika u budućim europskim i nacionalnim obrazovnim politikama govorili osvrćući se na praktične implikacije rezultata svojih istraživanja.
Lidija Vujičić istaknula je kako učitelji budućnosti trebaju usvojiti kompetencije koje će im omogućiti autonomiju u planiranju i izvršavanju obrazovnoga procesa i da znaju prepoznati daljnje potrebe učenika koje će ih očekivati nakon završetka toga procesa. Jasminka Ledić naglasila je da u učiteljskoj profesiji važnu ulogu ima prihvaćanje europskih obrazovnih vrijednosti – ponajprije europskog građanstva i identiteta, višejezičnosti i mobilnosti. Istraživanje stajališta pedagoga u hrvatskim školama, pokazalo je da su oni uvelike opterećeni dnevnim problemima te da su osrednje obaviješteni o europskim obrazovnim vrijednostima. Zauzela se za poticanje kritičke refleksije u odnosu prema europskim vrijednostima u hrvatskome obrazovnom sustavu.
Maja Cindrić navela je da je percepcija učiteljskog zanimanja opterećena društvenim problemima, ali da tijekom studiranja u studenata raste želja za mijenjanjem svijeta uz obrazovanje, što smatra najvećim motivirajućim faktorom za rad u školi. Matija Bašić s PMF-a u Zagrebu govorio je o iskustvima projekta istraživačke nastave matematike, u kojoj se učenik stavlja u ulogu znanstvenika, u kojoj je u središtu matematički problem, a nastavnik vodi i podupire proces učenja.
Savjetnica pravobraniteljice za djecu Davorka Osmak Franjić u svom je izlaganju predstavila dio rezultata istraživanja “Participacija djece u sustavu odgoja i obrazovanja”, koje je Ured pravobraniteljice za djecu proveo tijekom 2017. i 2018., s timom znanstvenica s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta te Odsjeka za pedagogiju i Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje participacije djece u školi pokazalo da su djeca svjesna kako nisu ravnopravna s odraslima – zbog znanja i društvene moći koju oni imaju nisu ravnopravni s njima – ali da s pravom traže da se sasluša njihovo mišljenje. Rezultati govore kako bi učenike na veću participaciju u školi najviše potaknuli bolji odnosi s odraslima, prije svega s učiteljima, pri čemu je učenicima podrška odraslih važnija od podrške vršnjaka. Na veću participaciju djecu će najviše motivirati dostupni, motivirani i uvažavajući odrasli.
Velika je potreba djece da ih nastavnici sve doživljavaju (vole) jednako. No, primjećuju da nastavnici pri uzimanju u obzir mišljenja učenika favoriziraju odlikaše, poslušne i svoje tzv. miljenike, dok one “druge i drugačije” u istom tom smislu shvaćaju manje ozbiljno, odnosno više zanemaruju njihova mišljenja. Pri tome su najmanje skloni uzeti u obzir mišljenje djece s problemima u ponašanju. Djeca žele više uvažavanja, ravnopravnosti i pravednosti u odnosu s odraslima.
Odrasli koji su sudjelovali u ovom istraživanju smatraju da je za postizanje promjena u školi važno da se odrasli angažiraju i budu modeli za participaciju i poticanje promjena. Odrasli jasno ističu svoju odgovornost za razvoj odnosa s djecom. Ističu kako je važno raditi na ravnopravnosti u odnosnom smislu – graditi odnose temeljene na tzv. ravnopravnom dostojanstvu o kojem govori poznati danski stručnjak Jesper Juul – ne odričući se istovremeno odgovornosti koja je dio njihove formalne uloge. Odrasli poručuju da je važno ostvariti “autoritet sa srcem”, temeljen na otvorenosti, korektnosti i uvažavanju.
Upozoravaju da je postupanje nastavnika i općenito svih odraslih u školama postalo suviše pitanje individualnog postupanja koje najviše ovisi o pojedinom nastavniku, a premalo je pitanje zajedničkih vrijednosti i postupanja škole kao zajednice. U promišljanjima koja se odnose na unapređenje kompetencija učitelja, zaključila je, važno je usmjeriti se na edukaciju i osnaživanje učitelja, ali i drugih odraslih u školama, na razvijanje njihovih odnosnih kompetencija, odnosno edukaciju o tome kako ostvarivati dobre odnose s djecom temeljene na pravednosti, dijalogu, suradnji i međusobnom uvažavanju.
Isto je moguće ostvariti kroz dodatne stručne edukacije učitelja, ali i promjenama na razini visokog obrazovanja, pri čemu se u nastavne planove učiteljskih studija mora uvesti više eksplicitnijih tema vezanih uz socio-emocionalno učenje, razvoj odnosa s djecom, dječja prava i specifično participativna prava. (Foto: Hina, D. Kasap)