Djeca su u 2020. godini uglavnom bila „na čekanju“. Čekala su informacije o tome kad će se otvoriti njihove škole i vrtići i pod kojim uvjetima, čekala su da u njihov dom dođe internet i računalo pomoću kojeg mogu pratiti školu na daljinu, čekala su informacije o polaganju mature, čekala su na preglede i terapije, čekala su svoje roditelje u bolnicama, i domovima za djecu, čekala su da se vrate u svoje potresom razorene domove, da dođe pomoć i zaštita od obiteljskog nasilja, da izađu van u park i na igrališta, da se druže s prijateljima, da krenu na svoju omiljenu aktivnost…
Tim riječima opisala je prošlu godinu pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u svojem Izvješću o radu za 2020. godinu koje je podnijela Hrvatskome saboru 31. ožujka 2021. Izvješće o godini, u kojoj su djeca odjednom morala postati i ostati odgovorna, gotovo u svim je dijelovima obilježeno izvanrednim situacijama koje su promijenile njihov život, a to su epidemija Covida-19, nacionalni napori da se epidemija zaustavi i potresi.
Rast prijava za 10 posto
Unatoč radu u otežanim uvjetima, i zbog epidemije i zbog posljedica potresa u kojem je znatno oštećena zgrada u kojoj se nalazi Ured pravobraniteljice za djecu, pravobraniteljica je tijekom 2020. godine primila 10 posto prijava više u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno je primljeno 1923 novih prijava i zahtjeva u vezi s povredom prava djece, a Ured je nastavio postupati i u 574 predmeta prenesenih iz prethodnih godina. Također je radio i na 1158 predmeta koji se odnose na opće inicijative, izvješća, suradnju s državnim i međunarodnim institucijama i medijima, stručne sastanke, konferencije, projekte i opće poslovanje. Zabilježeno je i više od 1200 telefonskih razgovora sa strankama, a brojni sastanci, skupovi, te susreti s djecom odvijali su se online putem različitih komunikacijskih platformi. Pravobraniteljica je u 2020. uputila 72 opće preporuke, upozorenja i priopćenja usmjerenih na učinkovitiju zaštitu prava djece, a oko 40 posto njih bilo je vezano uz utjecaj koronavirusa i mjera za njegovo suzbijanje na različita područja ostvarivanja prava djeteta. Također je sa svojim prijedlozima sudjelovala u postupku donošenja ili izmjena 30 propisa.
Najviše prijava u području obrazovnih prava
Kao i u prethodnoj godini, i u 2020. su najbrojnije bile prijave povreda obrazovnih prava djece, bilo ih je čak 492, što predstavlja povećanje od gotovo 26 posto. Veliki dio ovih pritužbi odnosio se na probleme u vezi s organizacijom odgojno-obrazovnoga rada u uvjetima epidemije i provedbu online nastave. Epidemija koronavirusa ostavila je posljedice na djeci te je osobito teško pogodila pojedine skupine djece. Uvođenje nastave na daljinu otežalo je ostvarivanje prava na obrazovanje djeci koja nisu je nisu mogla pratiti putem interneta i televizije, a posebno djeci s teškoćama u razvoju kojoj ta nastava nije bila dovoljno prilagođena. Djeca teškoćama ujedno su ostala i bez niza usluga koje dobivaju u posebnim ustanovama – poput usluga fizioterapeuta, logopeda, radnog terapeuta, psihosocijalne podrške, rane intervencije.
Na drugom mjestu po brojnosti su prijave koje se odnose na roditeljsku skrb, kojih je bilo 434, što je za 27 posto više nego u 2019. godini, a one se uglavnom odnose na zaštitu prava djece tijekom i nakon razvoda njihovih roditelja te nerijetko uključuju i niz manipulativnih ponašanja roditelja koji nastoje otuđiti dijete od drugog roditelja.
Na zaštitu od nasilja odnosilo se 239 prijava, što je manje nego prije, ali podaci MUP-a za 2020. upozoravaju da to nije realna slika stanja. Policija je u 2020. zabilježila porast kaznenih djela nasilja i zlostavljanja, što je potvrdilo očekivanja i procjene stručnjaka o negativnim posljedicama lockdowna na djecu koja žive u obiteljima u riziku od nasilja i zlostavljanja.
Nužan sustavni rad na unapređivanju mentalnoga zdravlja
Na zdravstvena prava odnosile su se 162 prijave, koje također odražavaju utjecaj pandemije Covida-19 na dostupnost usluga djeci. Istraživanja o psiho-socijalnim posljedicama koronakrize na djecu dodatno ukazuju da briga o mentalnom zdravlju djece postaje jedna od ključnih tema koja će zahtijevati veća društvena ulaganja i sustavni kontinuirani rad. Dodatni izazov su i posljedice potresa – najprije u Zagrebu i okolici, a zatim na području Sisačko-moslavačke županije – što dodatno naglašava ozbiljnost i hitnost djelovanja u zaštiti mentalnoga zdravlja.
Veliki broj prijava pravobraniteljici, njih 116, odnosio se na sigurnost djece, najviše na ugroženost i stradanje djece u prometu, 115 prijava odnosilo se na pravosudno zaštitna prava (ove prijave porasle su više od 40 % u odnosu na 2019.), zatim na ekonomska prava 72 i socijalna prava 62, što ponovno upozorava na rizike od dječjega siromaštva.
Cijelo izvješće na ukupno 240 stranica donosi detaljni opis pojedinih područja zaštite prava djece, kroz rad Ureda pravobraniteljice na prijavama i drugim inicijativama i poticajima. Prikazuje i preporuke pravobraniteljice te prijedloge za dopune i izmjene propisa. Opisuje susrete i suradnju s djecom, koja se u prošloj godini od ožujka najvećim dijelom odvijala putem digitalnih platformi, a pokrenuti su i Zoom susreti petkom putem kojih je pravobraniteljica „gostovala“ u školama i domovima za djecu. I u takvim uvjetima vrlo je aktivno radila Mreža mladih savjetnika pravobraniteljice ili MMS, tako da se u pitanjima zaštite prava djece njihov glas čuo i u Hrvatskoj i izvan nje.
Kao izdvojene teme u Izvješću prikazuju se aktivnosti pravobraniteljice u područjima zaštite prava djece pripadnika nacionalnih manjina, djece u sukobu sa zakonom, djece migranata, djece čiji su roditelji u zatvoru, djece koja se bave sportom, te prava djece u medijima i digitalnom okružju. Prikazana su i tri istraživanja pravobraniteljice: o broju djece u domovima socijalne skrbi, o pružanju usluga za djecu s teškoćama u razvoju za vrijeme pandemije, te o ulozi posebnih skrbnika u obiteljsko pravnim postupcima. Izvješće je pisano tako da se svako poglavlje može čitati i kao zasebna cjelina.
Sažetak izvješća na 30-tak stranica donosi skraćeni pregled cijeloga Izvješća za 2020., a pritom njegov uvod i zaključak daju kratki pogled pravobraniteljice na cjelokupnu problematiku i poruke koje su obilježile godinu.
Cjelovito iz Izvješće za 2020., kao i sažetak dostupni su na našoj stranici dijete.hr, u rubrikama Izvješća o radu pravobranitelja za djecu i Sažeci izvješća.