„U području zaštite djece u digitalnom okruženju ima puno prostora za pozitivne promjene i pomake. Dobro je da se o tome počelo govoriti javno i da o tome govore osobe koje donose politike u ovom području. Očekujem da će se nešto u tom području promijeniti. U rješavanju ove problematike treba uključiti sve sustave; od obrazovanja, javnog zdravstva, sustava socijalne skrbi do nevladinih udruga, a posebno je važno u raspravu uključiti i djecu. Moramo čuti djecu, kako oni vide situaciju, kako vide promjene i što bi te promjene za njih značile. Sigurnost djece na internetu prioritet je svih nas“, poručila je pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić u televizijskoj emisiji „Otvoreno“ u četvrtak, 11. prosinca 2025.
U emisiji posvećenoj sigurnosti djece u digitalnom okruženju, utjecaju tehnologije na mentalno zdravlje djece, rizicima na društvenim platformama, uz pravobraniteljicu za djecu, gostovali su Tea Čićić iz Centra za sigurniji Internet, Ella Selak Bagarić, klinička psihologinja i Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj OŠ Antuna Gustava Matoša u Zagrebu.
Potreban široki dijalog stručnjaka i donositelja politike
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić uvodno je istaknula da u području digitalne sigurnosti djece ima puno prostora za pozitivne promjene i pomake. Pohvalila je činjenicu da se o toj temi počinje javno govoriti i da govore osobe koje donose politike u tom području. Kazala je da očekuje široki dijalog stručnjaka i donositelja politike te donošenja akcijskih planova i drugih dokumenata koji su osnovni uvjeti da bismo kvalitetno regulirali digitalne usluge i pri tom zaštitili djecu.
Na pitanje jesu li djeca i roditelji svjesni štetnosti dugotrajnog korištenja mobitela pravobraniteljica je podsjetila da pojedina istraživanja pokazuju da svaki peti roditelj nema kontrolu nad tim što dijete radi dok je na društvenim mrežama, a da svako sedmo dijete putem društvenih mreža uspostavlja kontakt s osobom koju ne poznaje što predstavlja visoki sigurnosni rizik.
Djeca i roditelji nisu dovoljno svjesni online opasnosti – potrebno ih je osnažiti
„Niti djeca niti roditelji nemaju dovoljnu svijest o opasnostima. Na društvenim mrežama roditelji često, objavljujući slike s privatnih događaja, nesvjesni kakve rizike može donijeti“, kazala je.
Govoreći o digitalnom okruženju posebno je istaknula stavove članova Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice koji su u raspravama predložili da se na neki način ograniči korištenje društvenih mreža i mobitela djeci mlađe životne dobi, a da se jakim programima prevencije, koji bi obuhvaćali djecu u školama, ali i roditelje i nastavnike, senzibilizira na sve opasnosti koje su na internetu.
„Internet ima puno prednosti, ali isto tako i puno rizika“, poručila je.
Upitana da komentira koliko roditelja sluša preporuke pravobraniteljica je izjavila da se nada da će rasprava i šira akcija s upozorenjima na opasnosti, potaknuti roditelje, ali i sve stručnjake koji se brinu o djeci i mladima da razmisle na koji način zaštititi djecu, kako im,ustvari, osigurati korištenje svih onih pogodnosti koje idu uz internet, a da su pritom zaštićeni i da to koriste na prihvatljiv način.
Odgovornost odraslih da osiguraju zdrav razvoj djece
O problemu ovisnosti djece o digitalnim uslugama kazala da je dojam da je ona sve veća te da se situacija značajno promijenila s COVID krizom odnosno izolacijom kada su djeci bili uskraćeni socijalni kontakti uživo.
Upozorila je da odrasli djeci daju loši primjer budući da je upotreba mobitela i digitalnih usluga sveprisutna i da mobiteli često znaju biti način smirivanja djece.
„Naravno da su roditelji opterećeni sa svim ostalim aktivnostima, naravno da trebaju potrebno vrijeme za sebe, ali zaista bi bilo važno da u tom periodu, kad su zajedno sa djecom, da provode kvalitetno vrijeme“, poručila je.
Dodala je da posljednja istraživanja ukazuju da djeca imaju manje vještina nego što su imale prijašnje generacije jer više vremena provode na društvenim mrežama nego u komunikaciji i druženju s vršnjacima.
„Treba poslati vrlo jasnu poruku da je odgovornost svih nas da osiguramo zdrav razvoj djece na način da im se osiguraju besplatni programi; od sportskih do kulturnih, odlasci na ljetovanja, zimovanja koja će omogućiti druženje djece na drugačiji način i koji će ih učiti socijalnim vještinama, komunikaciji, drugačijem načinu rješavanja sukoba, više nego ih učimo u posljednje vrijeme“ naglasila je.
Uključiti djecu u raspravu – čuti što oni misle i što bi promjene za njih značile
Pravobraniteljica Katkić Stanić ustvrdila je da u rješavanju ove problematike treba uključiti sve sustave; od obrazovanja, javnog zdravstva, sustav socijalne skrbi do nevladinih udruga te da je posebno važno u raspravu uključiti i djecu.
„Moramo čuti djecu. Čuti što oni misle, kako oni vide ovu situaciju, kako vide promjene i što bi te promjene za njih značile. Sigurnost djece na internetu prioritet je svima nama. Imamo primjera dobrih praksi, ajmo umrežiti te resurse i zaista osigurati sigurnost djece, ali isto tako osigurati svu onu podršku roditeljima kojima je potrebno“ zaključila je pravobraniteljica.
Čičić: Vrijeme za prvi mobitel ne određuju godine, već zrelost djeteta
Upitana, kada je vrijeme za prvi mobitel kod djece, Tea Čičić iz Centra za sigurniji Internet, je kazala, kako je to nešto što se ne bi trebalo računati u godinama.
„To nije nešto, ja bih rekla, što se računa u godinama. Dakle, stvar je u kapacitetima djeteta. Ono što nam istraživanja pokazuju danas je da u Hrvatskoj djeca obično dobivaju prvi mobitel oko osme godine“ navela je.
Naglasila je i druge forme i formate u digitalnom okruženju, koji su također potencijalno rizični za djecu.
„Često pričamo o društvenim mrežama i uvijek nam je fokus na društvenim mrežama, međutim postoje brojne druge aplikacije koje jednako tako imaju prisutne rizike na njima. Aplikacije za dopisivanje, prostor online video igara, virtualna stvarnost i slično. Dakle, sve su to platforme jednako zapravo rizične kao društvene mreže“ istaknula je.
Kazala je kako djeca i mladi danas najviše koriste Tiktok i Snapchat.
„Po pitanju aplikacija, odnosno društvenih mreža, najviše koriste TikTok i Snapchat, međutim, veliki je broj djece koji igra online video igre. Ponavljam, online video igre jednako tako imaju mogućnosti chata, gdje je također moguća interakcija s nepoznatim osobama“ ustvrdila je.
Selak Bagarić: Nerealni online sadržaji stvaraju anksioznost i ovisničke obrasce kod djece
Psihologinja Selak Bagarić naglasila je kako nerealni online prikazi potiču anksioznost i nezadovoljstvo kod djece.
„Mi naravno imamo jednu tendenciju socijalnog uspoređivanja. I onda ako to vidi djevojčica koja već je u jednoj ranjivoj fazi života, kada se javlja i nekakva svijest, dakle, to je sve jedna razvojna determinanta, onda se javlja i anksioznost. Niz godina istraživanja pokazuje, i da dječaci, ulaze u socijalno uspoređivanje, pa onda dolazi i do preekscesivnog vježbanja“, pojasnila je.
Istaknula je ovisnički aspekt i činjenicu da algoritme za kompanije stvaraju stručnjaci iz različitih područja s ciljem da budu što primamljiviji djeci i mladima.
„U velikim korporacijama, rade visoko educirani stručnjaci, inženjeri, najbolji na svijetu. Oni su zapravo s druge strane, neprijatelj djetetu i rade sve da svjesnu pažnju djeteta zaobiđu. S ciljem da dijete provede sate i sate na društvenim mrežama. Nude sadržaj u kojem vi možete biti pasivni, dakle vi ste pasivni promatrač toga, nema potrebe za nekakvom aktivacijom“ navela je.
Smatra kako politika i društvo moraju svojim odlukama stati iza roditelja.
„Ako politika i društvo ne kažu, ‘mi stojimo iza roditelja u tome da odgajaju svoju djecu’ i napravit ćemo zakonske okvire u tome da roditelj ima podršku kad kaže – 9ovo sad nije pitanje da ti jedini u razredu nemaš mobitel, nego je to pitanje politike i zakona’, onda smo dali podršku roditeljstvu i moć autoritetu roditelja da kaže sad ćemo ti naći neke druge aktivnosti kojima ćeš se baviti“, kazala je Selak Bagarić.
Juričev: Pravila funkcioniraju, a roditelji shvaćaju njihovu svrhu
Ravnatelj škole Juričev istaknuo je kako su u OŠ Antuna Gustava Matoša, ograničili korištenje mobitela, prije 12 godina.
„Mi smo to još davno napravili, prije nekih 12 godina. Više-manje uspješno funkcionira. Ponekad netko prekrši pravilo, onda mu se privremeno oduzme mobitel. Roditelji to isti dan najčešće preuzmu, na neki način su i upozoreni od strane razrednika za takvo ponašanje“ napomenuo je.
„Naravno da ima nekad roditelja koji nisu s time u potpunosti zadovoljni, ali mislim da ipak na kraju shvate da smo mi tu zbog toga da im pomognemo i da zapravo djeci pošaljemo poruku. Tako da ja mogu reći da dosta uspješno to primjenjujemo“, istaknuo je ravnatelj Juričev.
Istaknuo je kako škola posljednjih nekoliko godina provodi vlastite aktivnosti kojima potiče druženje i smanjuje oslanjanje na mobitele.
„ Ono što smo mi uveli, prije dvije – tri godine, je školski radio. Dakle napravili smo jedan radijski studio, puštamo glazbu, nekakav njihov program. Na neki način pokušavamo im to učiniti malo i svrsishodnije, i zabavnije. Tako da ih na neki način i potičemo da se više druže. Kad govorimo o samim društvenim mrežama, tu je dosta bitno da će roditelji i u budućnosti morati sve više odgovornosti preuzimati za korištenje tih društvenih mreža, a škole će tu biti prvenstveno za preventivu, za edukaciju i za pomoć“, poručio je.
Tekst: Ured pravobranitelja za djecu/HRT
Foto: HRT/snimak zaslona