U Bruxellesu je 20. studenoga 2019. održan treći sastanak ekspertne radne skupine Europske komisije “Sigurniji Internet za djecu”, na kojem je kao članica te skupine i predstavnica Republike Hrvatske sudjelovala savjetnica pravobraniteljice za djecu Ana Babić. Opća misija ekspertne radne skupine je informiranje i savjetovanje Europske komisije (EK) u vezi s mrežnom zaštitom i osnaživanjem djece. Skupina djeluje i kao forum za razmjenu dobrih praksi i promicanje dijaloga među državama članicama o pitanjima sigurnosti djece na internetu, istovremeno potičući koordinaciju i sinergiju između nacionalnih i EU politika. Skupina raspravlja o nizu tema: od načina zaštite djece od pristupa štetnom sadržaju i roditeljskoga nadzora, do izbjegavanja nepoštene trgovačke prakse u internetskom oglašavanju usmjerenom na djecu.
Ekspertnu radnu skupinu čine predstavnici država članica EU, Islanda i Norveške. Poseban cilj skupine je olakšati razmjenu najboljih praksi među državama o načinu provedbe nekih odredbi koje se tiču maloljetnika u ključnim postojećim pravnim aktima, a uključuju mjere zaštite maloljetnika od štetnog sadržaja u Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) ili pravila o zahtijevanju roditeljskog pristanka za pristup podacima djece obuhvaćenim Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).
Prvi sastanak stručne skupine za sigurniji internet za djecu održan je u ožujku 2019. Te se tom prilikom raspravljalo o raznim temama sigurnosti djece na internetu, provedbi strategije za bolji internet za djecu te o stanju na nacionalnim razinama. Na drugom sastanku, održanom u lipnju, bilo je riječi o zaštiti djece predviđenoj Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), zatim o EU pravilima o zaštiti potrošača koja se odnose na internetsko oglašavanje namijenjeno djeci, o sigurnosnim i društvenim aspektima internetskih igračaka te o potrebi za uvažavanja EU sigurnosnih zakona o dječjim proizvodima.
Treći sastanak otvorila je predsjednica ekspertne radne skupine June Lowery-Kingston (čelnica jedinice zadužene za sigurniji internet – CNECT G3), a prvim dijelom sastanka predsjedavala je Gail Kent, direktorica CNECT-a, koja je naglasila da će djeca i njihova dobrobit – offline i online – ostati jedan od prioriteta nove EK, koja će preuzeti dužnost od prosinca 2019. Hrvatska potpredsjednica Dubravka Šuica, povjerenica za demokraciju i demografiju, vodit će područje dječjih prava i odgovorna je za pripremu sveobuhvatne strategije o pravima djeteta, uključujući zaštitu dječjih prava na internetu. Thierry Breton, francuski povjerenik, bit će odgovoran za portfelj unutarnjeg tržišta, uključujući nadležnost GD CNECT-a.
Na trećem sastanku raspravljalo se o novoj obvezi informiranja o štetnom sadržaju u audiovizualnim medijskim uslugama, kao i obvezi platformi da uspostave i upravljaju sustavima koji korisnicima platforme za razmjenu videozapisa omogućuju ocjenu štetnog sadržaja (čl. 6a i 28.a AVMSD). Maciej Styczen iz CNECT I1, odjela za politiku audio-vizualnih i medijskih usluga, održao je prezentaciju o ocjeni štetnog sadržaja i novim odredbama revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD), naglasivši da je nužno uskladiti Direktivu s aktualnim navikama publike. Gledatelji, posebice maloljetnici, prelaze s tradicionalne televizije u internetski svijet, a regulatorno opterećenje i dalje je puno veće na televiziji. Direktiva stoga uvodi fleksibilnost kada ograničenja koja vrijede samo za TV više nisu opravdana. U isto vrijeme osigurava da potrošači budu, na zahtjev, dovoljno zaštićeni na internetu.
Djeca sve manje gledaju televiziju, a sve više prate videosadržaje na zahtjev i online, ali ih Direktiva (AVMSD) i dalje više štiti na TV-u nego na internetu. Ta bi se nedosljednost trebala popraviti. Nova pravila primjenjivat će se na platforme za dijeljenje videozapisa. Sadržaji koji mogu biti štetni za djecu bit će ograničeni u pogledu usluga na zahtjev, kao što je to danas slučaj za televizijske postaje.
Kao nastavak prezentacije programa Boljeg interneta za djecu (Better Internet for Kids – BIK) održane u ožujku na prvom sastanku grupe, prof. Brian O’Neill s Tehnološkog sveučilišta u Dublinu predstavio je Kartu boljeg interneta za djecu (BIK Policy Map). Karta služi za usporedbu i razmjenu znanja o kreiranju i provedbi politika u državama članicama EU-a o temama i preporukama Europske strategije za bolji internet za djecu (ili BIK strategije) koju je Europska komisija donijela u svibnju 2012. Ta strategija sadržava pet glavnih područja aktivnosti: Poticanje kvalitetnog sadržaja za djecu na internetu; Digitalna/medijska pismenost u obrazovanju; Povećanje svijesti i osnaživanje; Mehanizmi i regulacija sigurnog digitalnog okruženja; Zakonodavstvo i provođenje zakona protiv seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.
U drugoj verziji te studije prikupljeni su podaci iz 26 zemalja (uključujući i Hrvatsku), koje su prikupili nacionalni timovi iz EU mreže i centri za sigurniji Internet. Analiza podataka uključila je čimbenike kao što su koordinacija politike, oblikovanje i akteri politike, istovremeno uspostavljajući širenje aktivnosti BIK-a na pet glavnih područja i identificirajući dobre prakse u zemljama sudionicama. Sada je potrebno ažurirati postojeću kartu (BIK Map) te će u sljedećem periodu podatke potrebne za kartu putem on line upitnika dostaviti i Hrvatska. Prof. O’Neill pozvao je predstavnike država članica da preuzmu središnju ulogu u istraživanju koje će započeti u prvom tromjesečju 2020. (više na https://www.betterinternetforkids.eu).
Na sastanku su provedene konzultacije sa skupinom o dokumentu Europska strategija za bolji internet za djecu te eventualnoj potrebi da se ona doradi i izmijeni. Zaključeno je da Strategija pruža jasan plan i kombinira mjere osnaživanja i zaštite te olakšava suradnju među dionicima. Financiranje iz EU-a identificirano je kao ključno za pokretanje aktivnosti u državama članicama, a istaknuta je i važna uloga mreže centara za sigurniji internet u EU kao temelj aktivnosti usmjerenih na zaštitu djece na internetu.
Ukazano je na vrijednost akcija podizanja svijesti (posebice Dana sigurnijeg interneta) i sudjelovanja mladih. Ekspertna radna skupina prepoznata je kao korisna platforma za razmjenu informacija između EK i država članica.
Radna skupina utvrdila je i povezanost između Strategije i relevantnog zakonodavstva, poput AVMSD-a, a i nekih kretanja u obrazovnim sustavima na nacionalnoj razini. Istaknuta je potreba za više javnih i privatnih partnerstava, kao i jača suradnja među dionicima na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini. Skupina je naglasila da je potreban jasniji zakonski okvir (regulacija, koregulacija, samoregulacija) za zaštitu djece na mreži. Naglašeno je da je potrebno snažnije obrazovanje roditelja i medijska pismenost, posebice za mlađu djecu.
Nadalje, potrebno je više mogućnosti obuke za nastavnike i modernih nastavnih sredstava. Pozitivni sadržaji identificirani su kao područje koje treba poboljšati, s tim da će se daljnja pažnja usmjeriti na djecu kao stvaratelje i usredotočiti se na medije koje koriste (uključujući i igre), a ne samo na razvoj obrazovnih sadržaja za djecu. Skupina smatra potrebnim zatražiti više podataka iz industrije o upotrebi alata za roditeljsku zaštitu. Naglašeno je da Strategija treba biti dovoljno dinamična i fleksibilna da se može prilagoditi razvoju digitalnog ekosustava.
Strategija treba biti utemeljena na UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta te da više pažnje treba posvetiti sudjelovanju i dobrobiti djece. Potrebno je više istraživanja – i kako bi se osiguralo da politike budu utemeljene na dokazima, i kako bi se osigurali ključni pokazatelji uspješnosti, posebno za mjerenje napretka aktivnosti u medijskoj pismenosti. Također su važni etički standardi za digitalne tehnologije. Bolja koordinacija i komunikacija između relevantnih službi i korisnika potrebna je kada se raspravlja o zakonodavstvu koje može utjecati na djecu. Spomenuti su i poticaji za aktivnije i vjerodostojnije uloge industrije i za društvenu odgovornost poduzeća.
Sljedeći sastanak ekspertne radne skupine održat će se u proljeće 2020. godine.