Zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika sudjelovala je 4. prosinca 2025. na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku o utjecaju društvenih mreža i digitalnog okruženja na mentalno zdravlje djece i mladih. Govorila je o štetnim sadržajima na internetu, lažnim vijestima i informacijama, dostupnosti pornografskog sadržaja djeci, viktimizaciji djece, no isto tako istaknula je važnost osnaživanja djece za izgradnju kvalitetnih odnosa te definiranja pozitivnog i dobrog sadržaja koji smo u zamjenu spremni ponuditi djeci.
Uvodno je izrazila zadovoljstvo da se ovakva sjednica organizira u godini koju je Vijeće Europe proglasilo godinom obrazovanja za digitalno građanstvo. Istaknula je da se suočavamo s paradoksom da su digitalni alati primarno kreirani da bi nas educirali, povezivali i osnaživali, a istovremeno se, kao što vidimo, koriste za nanošenje štete najranjivijoj skupini – djeci.
Opasnost lažnih informacija, lažnih vijesti i sadržaja koji potiče na mržnju
Upozorila je na brojne izazove za djecu u digitalnom okruženju kao što su; nasilje na internetu, dostupnost štetnih sadržaja koji potiču na iskazivanje mržnje, pornografski sadržaj, nabava sredstva za ovisnosti, zloupotreba osobnih podataka, povreda privatnosti, dijeljenje osobnih i tuđih eksplicitnih fotografija što rezultira iznuđivanjem i ucjenama, potom manipulativno oglašavanje, utjecaj influencera i sl.
„Iz pozicije Ureda pravobranitelja za djecu moram istaknuti da nas posebno brinu lažne vijesti i lažne informacije kojima su djeca izložena, a kojima zbog svoje znatiželje i kognitivne nerazvijenosti vjeruju. Ti sadržaji na društvenim mrežama i YouTube kanalima su vrlo često povezana sa sadržajem mržnje, iskazivanjem mržnje i drugim negativnim ponašanjima“, poručila je zamjenica i dodala da Ured ohrabruje preporuka OECD-a o Integritetu informacija, koju je Hrvatska usvojila u ožujku 2025. godine.
Preporuke, podsjetila je zamjenica, daju smjernice državama o jačanju otpornosti društva na pogrešne informacije, dezinformacije i druge oblike manipulacije informacijama.
Usvojiti Nacionalni program za djecu u digitalnom okruženju
Govoreći o normativnom okviru podsjetila je da Hrvatska još uvijek nije usvojila Nacionalni program za djecu u digitalnom okruženju, koji je također jedna od preporuka OECD-a za članstvo u toj organizaciji. Kazala je da je, prema dostupnim informacijama, nacrt programa gotov, ali još uvijek nije donesen iako je riječ o programu za razdoblje od 2024. do 2026. godine.
Mentalno zdravlje nije samo vezano za digitalno okruženje – treba raditi s djecom u stvarnom životu
„Mentalno zdravlje je široko područje koje nije samo vezano za digitalno društvo i digitalno okruženje. Važno je da toga budemo svjesni, da se ne radi o linearnom odnosu između digitalnog okruženja i poremećaja i problema mentalnog zdravlja, nego se radi o odnosu koji je posredovan s mnogo varijabli koje se tiču odrastanja i njegovog offline okruženja. Ne bih htjela da se u nekakvoj digitalnoj panici i digitalnom pesimizmu odvojimo od svega što moramo raditi za djecu, a ima veze s ovime, u stvarnom životu“, napomenula je zamjenica.
Osvrćući se na najavu zabrane društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina u Australiji, ne ulazeći u argumente za i protiv, spomenula je istraživanje Lanceta koje problematizira zabranu i upozorava da bi se u tom procesu mogli umanjiti neki pozitivni utjecaji. Primjerice, navela je, to su djeca iz marginaliziranih skupina, djeca koja su diskriminirana i izolirana, a koja se umrežavaju i tako dobivaju podršku ili se susreću s izvorima podrške.
Upozorila je i na drugu moguću opasnost, a to je da bi djeca, koja bi unatoč zabrani pronašla način da komuniciraju na društvenim mrežama, mogla doći u kontakt s predatorima ili ugrožavajućim sadržajima, ali to neće prijaviti u strahu da bi oni ili njihovi roditelji mogli biti kažnjeni zbog toga što su prekršili zabranu. „To je vrlo složeno pitanje, mi ćemo pratiti situaciju i vidjeti što možemo prenijeti“, kazala je.
40% djece susreće se s pornografskim sadržajem slučajno
Zamjenica Gabelica Šupljika posebno se osvrnula na pornografski sadržaj i ukazala na novije istraživanje prema kojem se 20% djece susreće s pornografijom prije 10. godine, a 40% njih se s pornografijom susreće slučajno.
„Ta slučajnost intrigira. Interesne skupine – oni koji zarađuju na takvom sadržaju, često koriste znatiželju i odsustvo kontrole da bi iskoristili djecu. Vrlo često, što je jako opasno, ti pornografski sadržaji su umotani u humor ili stavljeni u posve benigni kontekst i nalaze se na ne-pornografskim stranicama“, upozorila je.
Kada je riječ o viktimizaciji djece, istaknula je da postoje tri skupine djece koja su viktimizirana; djeca koja su direktne žrtve u produkciji sadržaja spolnog nasilja, potom ponekad vrlo mala djeca kojoj je pornografski sadržaj dostupan jednim klikom – što ima utjecaj na neurološki i psihološki razvoj, mentalno zdravlje, spolni razvoj, socijalne interakcije te, na koncu, djeca koja su žrtve seksualnog nasilja u stvarnom svijetu počinjenog od osoba koje imaju pedokriminalne tendencije koje ne bi manifestirali da sami nisu bili izloženi takvim sadržajima.
Djeci treba ponuditi alternativu – važno je raditi s roditeljima i djecom na osnaživanju odnosa
Naglasila je da svijest o tome treba ugraditi u dokumente i u kampanjama osvijestiti o koliko se složenoj problematici radi.
Podsjetila je i na istraživanje iz 90ih godina (iz Australije), koje je pokazalo da ista izloženost negativnim i pozitivnim sadržajima pokazuje veću efikasnost pozitivnih sadržaja.
„Ne treba zaboraviti na offline život; na jačanje podrške roditeljima i na sve preventivne aktivnosti za djecu koje se odnose na izgradnju kvalitetnih odnosa u online i offline svijetu. Ne treba biti u panici i razmišljati samo kako ćemo rješavati negativne stvari, nego razmišljati o tome što smo spremni ponuditi kao alternativu, u smislu pozitivnog sadržaja i optimizma u našem životu“, zaključila je zamjenica Gabelica Šupljika.
Djeca u digitalnom prostoru nisu ravnopravan akter
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivana Kekin kazala je na početku sjednice kako živimo u trenutku u kojem naša djeca više vremena provode na digitalnim platformama, nego u stvarnom okruženju te iako korištenje digitalnih tehnologija nosi mnoge pozitivne aspekte, isto tako donosi i mnoge rizike i negativne posljedice. Nažalost, posljednjih godina bilježimo porast anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja, samopovređujućih ponašanja i digitalnog nasilja među djecom i adolescentima, što pokazuju različita istraživanja provedena na populaciji djece i mladih.
– Djeca nisu u digitalnom prostoru ravnopravan akter, kazala je predsjednica Odbora referirajući se na to da ona, a niti odrasli, ne mogu adekvatno reagirati na izazove s kojima se susreću u tom prostoru. Istaknula je potrebu za regulacijom digitalnog prostora kao segmentom rješenja ove pojave.
40% učenika osnovnih škola koristi društvene mreže više od 3 sata dnevno
Redoviti profesor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Neven Ricijaš govorio je o povezanosti digitalne tehnologije, razvojnih ishoda i mentalnog zdravlja osvrćući se na rezultate dobivene u provedenim istraživanjima fakulteta na osnovnoškolcima i srednjoškolcima u Hrvatskoj.
– Preko 40 posto učenika osnovnih škola koristi društvene mreže više od 3 sata preko tjedna, a 60 posto preko vikenda, kazao je prof. dr. sc. Ricijaš te nadodao kako su istraživanjem potvrdili linearni porast simptomatologije anksioznosti, depresivnosti i stresa ovisno o duljini korištenja društvenih mreža. Također, naglasio je da postoje razlike između djevojčica i dječaka u smislu korištenja digitalnih tehnologija pa samim time i izloženosti riziku. Djevojčice češće koriste društvene mreže, a dječaci video igre, što djevojčice čini puno ranjivijima i izloženijima.
Osnovna škola pravo je vrijeme za prevenciju, kazao je profesor referirajući se i na zaključke proizašle iz istraživanja. Nastavio je da su razgovarajući s djecom stekli opći dojam da oni o rizicima ne razmišljaju te da nisu svjesni kako postoji algoritam koji ih potiče da budu što duže u digitalnom svijetu.
Mladi su svjesni problema – potrebno je pronaći mjeru u korištenju digitalnih tehnologija
Da mladi i sami govore kako je problem njihove generacije količina vremena koju provode online i troše na beznačajne digitalne sadržaje podsjetio je prisutne znanstveni savjetnik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić koji je predstavio rezultate istraživanja korištenja društvene mreže TikTok provedenog prije tri godine na 17 472 učenika 165 škola diljem Hrvatske. Istraživanjem su ujedno prikupili informacije i od 3638 nastavnika koji su potvrdili značajan negativan utjecaj korištenja društvene mreže na ponašanje i mentalno zdravlje učenika.
– Izolacija od digitalne tehnologije ili neograničeno korištenje imaju jednako negativne učinke, naglasio je znanstvenik Jokić te nastavio kako je za djecu i mlade, ali i za odrasle potrebno pronaći mjeru u korištenju digitalnih tehnologija, a u potragu za njom trebamo krenuti žurno i zajedno.
Zabrinjava što roditelji nemaju uvid u to što djeca gledaju i koliko vremena provode online
Zamjenica ravnatelja Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu, klinička psihologinja Iva Zečević istaknula je kako najviše zabrinjava to što roditelji nemaju uvid koliko vremena njihovo dijete provodi u korištenju digitalnih tehnologija te koje sadržaje pregledava. Nastavila je kako su djeca i mladi izloženi informacijama koje djeluju štetno na njih, razvijaju negativna ponašanja i povećavaju rizik od usvajanja naglih i opasnih odluka, a u kognitivnom aspektu primijećen je porast problema s pažnjom i verbalnim izražavanjem kod djece.
Ograničenje mobitela u zagrebačkim školama polučilo dobre rezultate
Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš ukazao je na porazne podatke o broju djece s poteškoćama u razvoju koji se posljednjih godina više nego udvostručio te o sve većem broju djece kojoj je odgođen upis u prvi razred. Pročelnik Juroš izdvojio je mjeru ograničenja korištenja uporabe mobitela u osnovnim školama kao pozitivan primjer, a koja je polučila dobre rezultate.
Rana prevencije još u predškolskom sustavu
Izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazala je kako je potrebno započeti s ranom intervencijom još u predškolskom sustavu te kako je potrebna čvrsta politička odluka, volja i zajednički rad svih dionika.
Edukacije za djecu, roditelje i nastavnike
O sigurnosti je govorio stručnjak za informatičku sigurnost Marko Rakar koji je podsjetio kako je sve što se razmjenjuje i radi u digitalnom okruženju snimljeno i arhivirano na nepoznatom mjestu te je naglasio važnost provođenja edukacije nastavnika, roditelja i djece o razumnom i promišljenom korištenju tehnologija.
Normativni okvir prepoznaje nasilje u digitalnom okruženju
Tijekom sjednice otvorena su mnoga pitanja, poput zakonodavne regulacije, provođenja edukacija i mjera prevencija od najranije dobi, odgovornosti koju digitalna industrija mora preuzeti na sebe, vršnjačkog nasilja, pedofilije i iskorištavanja djece i mladih, mentalnog zdravlja, pojavi dezinformacija u digitalnom prostoru, algoritama koji potiču korisnike da ostaju što duže u online okruženju, važnosti kritičkog promišljanja te mnoge druge o kojima su sudionici sjednice aktivno i konstruktivno raspravljali.
Da je nasilje u digitalnom okruženju u kazneno-pravnom smislu prepoznato potvrdila je ravnateljica uprave Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ana Kordej te nastavila kako treba dodatno popratiti nove oblike počinjenja djela. Ravnateljica uprave Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić kazala je kako je psihološka djelatnost vraćena u primarnu zdravstvenu zaštitu što olakšava dostupnost takve vrste pomoći za sve one kojima je potrebna.
Razgovarati s djecom i mladima o tehnologiji i mijenjati obrazovne kurikulume
U ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih govorio je ravnatelj uprave Momir Karin koji je istaknuo kako na prvom mjestu mora biti edukacija, a zatim regulacija te dodao kako se u školama pojačavaju stručne službe. Da i odrasla populacija ima problem s prekomjernim korištenjem digitalnih tehnologija u smislu ovisnosti o videoigrama i kockanju ukazao je pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković, a voditeljica Službe za mentalno zdravlje Zavoda, prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić skrenula je pozornost na važnost prisutnosti roditelja u životima djeca, prije svega emocionalnu, kad je riječ o obliku prevencije.
– Mi jako puno govorimo o mladima, ali malo razgovaramo s mladima, kazala je prof. dr. sc. Štimac Grbić pozdravljajući ovakve skupove no ukazujući da bi i predstavnici mladih trebali biti uključeni u raspravu.
Voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak smatra da osim prevencije treba raditi i na izmjeni obrazovnog kurikuluma, posebno u smislu informatike koja bi trebala biti obavezan predmet u osnovnim školama.
Tekst: Ured pravobranitelja za djecu/Hrvatski sabor
Fotografija: Hrvatski sabor/YouTube (snimak zaslona)