Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, u suradnji s pravobraniteljicom za djecu Helencom Pirnat Dragičević, organizirao je 14. studenoga 2018. tematsku sjednicu “Dječja i adolescentna psihijatrija u Republici Hrvatskoj – gdje smo sada?”. Sudionici su raspravljali o mogućnostima poboljšanja uvjeta liječenja djece i adolescenata s teškoćama mentalnoga zdravlja, o budućnosti razvoja sustava zaštite mentalnog zdravlja djece i adolescenata te problemu nedovoljne kadrovske i materijalne ekipiranosti zdravstvenih institucija ili odjela specijaliziranih za mentalno zdravlje djece i mladih. Uz članove saborskoga Odbora i pravobraniteljicu za djecu sa suradnicama, na sjednici su sudjelovali ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, pomoćnik ministra zdravstva Vili Beroš, renomirani stručnjaci s područja dječje i adolescentne psihijatrije iz Zagreba, Osijeka i Splita, predstavnici pravobraniteljskih institucija i socijalnih ustanova.
Predsjednica Odbora Ines Strenja istaknula je da čak svako peto dijete i adolescent, koji su jedna od najranjivijih skupina društva, u nekom trenutku može imati teškoće s mentalnim zdravljem. Rekla je da u Hrvatskoj postoji niz problema vezanih uz neodgovarajuće uvjete liječenja, nedovoljan broj stručnjaka koji rade s djecom te izostaju standardi i normativi koji određuju osobitosti rada s tom skupinom pacijenata.
– Potrebno je unaprijediti zaštitu mentalnog zdravlja djece, na što su upozorili Odbor za prava djeteta UN-a 2014. kao i Europska komisija u svojim izvješćima 2016. i 2017. godine. Nužno je povećati broj kreveta za liječenje tih pacijenata, povećati broj specijalista dječje psihijatrije i uvrstiti dječju i adolescentu psihijatriju kao samostalnu kategoriju u Strategiju razvoja bolnica do 2030. godine – navela je I. Strenja.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorila je da Hrvatska u području dječjih prava još treba mnogo učiniti u vezi s preventivom, stručnom pomoći i podrškom djeci s problemom mentalnog zdravlja. Podsjetila je da Ured pravobraniteljice provodi redovite izvide institucija dječje i adolescentne psihijatrije te na temelju toga daje svoje preporuke. Među ostalim, Ured je 2016. preporučio Ministarstvu zdravstva ubrzanje donošenja strateškog plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije, donošenje standarda i normativa u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme u području dječje i adolescentne psihijatrije, donošenje procedura postupanja u slučajevima preuzimanja djece koja su akutnoj fazi bolesti te dodatnu edukaciju liječnika za što ranije uspostavljanje dijagnoze.
Savjetnica pučke pravobraniteljice Ksenija Bauer govorila je o Nacionalnom preventivnom mehanizmu koji, među ostalim, uključuje i redovite i ad hoc obilaske zdravstvenih institucija koje skrbe o djeci i mladima s problemom mentalnog zdravlja. Prema rezultatima izvida iz 2016., ustanovljeno je da je potrebno u nekoliko većih bolničkih centara, poput onih u Zagrebu, Osijeku i Splitu, osigurati uvjete za rad zatvorenih odjela, posebno kod potrebe za fiksacijom osoba, osigurati odvajanje pacijenata po dobi itd. Navela je i da su tada o kršenju prava djece i liječenja u neodgovarajućim uvjetima upozorili Ministarstvo zdravstva.
Pročelnik Odjela za dječju i adolescentu psihijatriju i psihoterapiju KBC-a Zagreb Ivan Begovac naglasio je važnost rada s roditeljima i njihovog upućivanja na specijaliste dječje psihijatrije te skidanja stigme s djece koja se liječe kod psihijatara. Pristup liječenju djece i mladih treba biti multidisciplinaran i uključivati pedijatre, socijalne radnike, rehabilitatore i učitelje, kazao je Begovac te naglasio kako se ranom dijagnostikom i ranom prevencijom za 70 do 80 posto sprečavaju i poremećaji u odrasloj dobi. Ponovio je da je nužno raditi na razvoju dječje i adolescentne psihijatrije u kliničkim bolničkim centrima u četiri regije, riješiti problem stacionarnog liječenja i prilagoditi ga specifičnim dijagnozama poput autizma, poremećaja hranjenja i poremećaja ponašanja. Za daljnje unapređivanje dječje i adolescentne psihijatrije istaknuo je nužnost kompletiranja timova za dječju i adolescentu psihijatriju, daljnje raspisivanje natječaja za specijalizaciju dječje psihijatrije te stavljanje psiho-socijalnih metoda liječenja na prvo mjesto u odnosu na farmakološko liječenje.
O dobrom primjeru unapređivanja uvjeta skrbi o djeci i adolescentima s problemima mentalnog zdravlja govorila je pročelnica Zavoda za dječju i adolescentu psihijatriju KBC-a Osijek Katarina Dodig-Ćurković. Taj je Zavod 2016. izdvojio dječju i adolescentu od odrasle psihijatrije te je od tada obnovljena zgrada, povećani su kapacitetei u bolničkom odjelu i dnevnoj bolnici. U njemu su i psihologijska, logopedska i neurofeedback ambulanta. I dalje je problem nedovoljni broj dječjih i adolescentnih psihijatara i popratnog medicinskog osoblja, posebno za noćni rad te nedostatak hitne ambulantne.
U raspravi je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić naglasila važnost pravovremenoga dijagnosticiranja problema mentalnog zdravlja djeteta, koje je u ranoj dobi teže prepoznati. Na nužnost dodatne edukacije u prepoznavanju problema narušenog mentalnog zdravlja djeteta, putem dodatnih edukacija u školskoj medicini, pedijatriji i samim školama, ukazala je i ravnateljica Psihijatarske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu Vlatka Boričević-Maršanić, ističući da traumatizirana ili bolesna djeca često kasno dolaze na liječenje jer problem nije na vrijeme prepoznat. Svakoga dana u tu ustanovu dolaze pacijenti s pokušajem suicida, što čini jednu trećinu od ukupnog broja djece pacijenata godišnje.
Pomoćnik ministra zdravstva Vili Beroš istaknuo je da to ministarstvo razmatra mogućnosti unapređivanja uvjeta liječenja djece te je izradilo nacrt Nacionalnog plana za razvoj dječje i adolescentne psihijatrije koje će biti upućeno na javno savjetovanje. I u raspravi je ponovno naglašena važnost multidisciplinarnog pristupa u radu s djecom narušenog mentalnog zdravlja te potreba razvijanja odgovarajuće mreže institucija za dijagnosticiranje, liječenje i rehabilitaciju djece s mentalnim zdravstvenim problemima, ne samo na razini regija, već i gradova.
Iz Ureda pravobraniteljice za djecu na sjednici su bile i zamjenica pravobraniteljice Maja Gabelica Šupljika i savjetnica Davorka Osmak Franjić. (Izvor: www.sabor.hr; foto: HINA, D. Kasap)