Kako osigurati da općine i gradovi planski ulažu dovoljno sredstava za ostvarivanje prava djece, bilo je jedno od središnjih pitanja tematskog savjetovanja “Važnost ulaganja lokalnih i regionalnih zajednica u djecu”, koje su 17. rujna 2018. organizirali Središnji koordinacijski odbor akcije “Gradovi i općine – prijatelji djece” i Grad Samobor. Na skupu je bilo oko 130 sudionika, među kojima i vodeći domaći stručnjaci u području skrbi o djeci, predstavnici lokalnih uprava i regionalnih samouprava iz cijele Hrvatske te organizacija i ustanova koje djeluju u području dječjih prava na lokalnoj razini. Poseban naglasak bio je na potrebi donošenja tzv. “dječjeg proračuna”, temeljenog na Općem komentaru br. 19 (2016.) UN-ova Odbora za prava djeteta: o izdvajanju sredstava iz javnih proračuna za ostvarenje dječjih prava te na pitanju kako osigurati da javni proračuni doista pridonose ostvarivanju prava djece.
Sudionike savjetovanja na početku je pozdravila predsjednica Saveza društava Naša djeca Hrvatske i Središnjeg koordinacijskog odbora akcije “Gradovi i općine – prijatelji djece” prof. dr. sc. Aida Salihagić Kadić, a zatim im se obratio predstavnik Dječjega foruma Grada Samobora Petar Jurišić. Uslijedili su pozdravi zamjenice gradonačelnika Samobora Sanje Horvat Iveković, predstojnice UNICEF-a za Hrvatsku Valentine Otmačić, pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat-Dragičević, predstavnice Ministarstva financija Mirele Kovač Jagar i pomoćnika ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ivana Bošnjaka.
Pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević sudjelovala je i u panel-raspravi u kojoj su razmatrane sljedeće teme: iskustva drugih zemalja koja imaju dječje proračune, planiranje državnog proračuna u odnosu na djecu u kontekstu procjenjivanja i ispitivanja učinka na djecu, obavljaju li se pritom konzultacije s djecom, njihovim roditeljima i stručnjacima za brigu o djeci, te kako osigurati da javni proračuni pomognu ostvarivanju prava ranjivih skupina djece. U raspravi je pravobraniteljica istaknula je da je njezin Ured preporučio poduzimanje aktivnosti kako bi u Državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave korisnici proračuna zasebno alocirali podatke o sredstvima namijenjenim djeci. Navela je da u ostalim članicama EU ne postoji recentna praksa izrade dječjih proračuna, ali ako Republika Hrvatska, resorna ministarstva, gradovi, općine i županije uspiju dovršiti metodologiju koja je započeta, zajedno bi mogli postići to da Hrvatska postane primjer dobre prakse među članicama EU.
Mirela Kovač Jagar iz Ministarstva financija izvijestila je da će prvi nacionalni “dječji proračun” u RH biti izrađen do kraja 2018. i to kao konsolidirani dokument svih obveznika proračunskih sredstava te da je zasad još preostalo dobro osmisliti pokazatelje za praćenje uspješnosti trošenja proračunskih sredstava te osigurati informatička rješenja i administrativne kapacitete koja će omogućiti i ubrzati izradu i dostavu podataka za izradu konsolidiranog dječjeg proračuna države i jedinica lokalne i područne samouprave.
U nastavku savjetovanja uslijedila su izlaganja stručnjaka te su predstavljeni i primjeri dobre prakse Grada Dubrovnika i Općine Viškovo u pogledu planiranja i izdvajanja sredstava za potrebe djece.
Više o savjetovanju pročitajte ovdje. (Izvor: www.savez-dnd.hr)