Započela kampanja protiv seksualnog nasilja u sportu

Započela kampanja protiv seksualnog nasilja u sportu

Konferencijom “Kako spriječiti seksualno uznemiravanje i zlostavljanje djece u sportu?”, koja je održana 13. prosinca 2019. u Zagrebu, Središnji državni ured za sport započeo je nacionalnu kampanju protiv seksualnog nasilja nad djecom u sportu pod nazivom “Start to talk”. Ovom inicijativom, koju je pokrenulo Vijeće Europe, poziva se na djelovanje javne vlasti i angažman sportskoga pokreta kako bi se zaustavilo seksualno nasilje nad djecom u sportu. Inicijativa je dosad pokrenuta u Nizozemskoj, Finskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj.

Pokretanje kampanje na skupu je simbolično obilježeno prikazivanjem video-isječka prilagođenog za publiku u Hrvatskoj (https://vimeo.com/378822836). Na konferenciji su sudjelovali mnogi eminentni stručnjaci u ovom području. O značenju kampanje govorio je direktor EPAS-a Vijeće Europe Stanislas Frossard,  a zatim je uslijedilo potresno svjedočanstvo žrtve seksualnog nasilja u sportu, bivše olimpijke Glorije Viseras.

Predstavnici nadležnih institucija i stručnjaci raspravljali su o tome što je ključno u problemu seksualnog nasilja nad djecom, kako uspješno spriječiti nasilje nad djecom u sportu, koje mjere poduzeti, s kojim se sve izazovima treba suočiti te kako prepoznati i kazniti takvo ponašanje. Među ostalima, na skupu je izlagala i savjetnica pravobraniteljice za djecu Gordana Filipović. Ona je upozorila na probleme u zakonskom reguliranju zabrane kontakta s djecom osobama osuđenim za seksualne delikte na štetu djece, o provođenju propisa u praksi te nedostatnoj samoregulaciji unutar  nacionalnih sportskih saveza i klubova.

Upozorila je na pravne praznine Zakona o sportu u odredbama koje reguliraju zabranu obavljanja sportske djelatnosti, zbog kojih se provjera u kaznenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa ne može tražiti za osobe koje su za spolne delikte osuđene uvjetnom kaznom ili im je izrečena zatvorska kazna u trajanju kraćem od šest mjeseci.

Podsjetila je da je u kaznenoj evidenciji registrirano oko 1500 osoba koje ne bi smjele biti u kontaktu s djecom, no da odgovorne osobe u sportu rijetko provjeravaju eventualnu prethodnu osuđivanost osobe koja će, u okviru neke sportske djelatnosti, biti u kontaktu s djecom. Upozorila je i da procedura dobivanja trenerske licence ne uvjetuje i provjeru nalaze li se treneri u tzv. registru pedofila. Istaknula je i zabrinutost zbog nedostatne regulacije rada  sportskih udruga, klubova, neformalnih pružatelja sportskih usluga, igraonica, ljetnih i zimskih škola, kampova i drugih mjesta na kojima  se pružaju usluge sportske rekreacije ili poduke, a koje ne podliježu zakonskoj obvezi provjere prethodne osuđivanosti osoba koje dolaze u kontakt s djecom, niti podliježu nadzoru. Navela je da roditelji o tome najčešće nemaju saznanja te je pozvala odgovorne na rješavanje svih uočenih problema kako bi Republika Hrvatska ispunila preuzetu obvezu iz Konvencije VE o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja.