Zaštititi djecu od prekomjernog korištenja digitalne tehnologije

Zaštititi djecu od prekomjernog korištenja digitalne tehnologije

Prateći aktualno stanje u području mentalnog zdravlja djece i mladih, uključujući i mogući razvoj različitih ovisničkih ponašanja – pa tako i onih povezanih s pretjeranim korištenjem digitalne tehnologije i interneta, a posebno videoigara – pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pozvala je na sastanak stručnjake koji se bave ovim pitanjima, kako bi se zajednički razmotrilo stanje i mogućnosti učinkovitije zaštite djece. Sastanak pod naslovom “Zaštita djece i mladih od štetnih utjecaja videoigara – uvid u aktualnu problematiku”, održan je 10. veljače 2022. putem platforme Zoom.

Pozivu na sastanak odazvali su se: voditelj Centra za sigurniji Internet i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba Vanja Slijepčević Saftić, ravnateljica Savjetovališta “Luka Ritz” Ivana Jolić, doc. dr. sc. Dora Dodig Hundrić i Sanja Radić Bursać s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Voditeljica Odjela za mentalno zdravlje djece i mladih u NZJZ dr. Andrija Štampar u Zagrebu, specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije Zrinka Ćavar, dr. Irena Rojnić Palavra iz Psihijatrijske bolnice Sv. Ivan u Zagrebu, te Lidija Kralj, iz Udruge Suradnici u učenju.

Pravobraniteljica Pirnat Dragičević uvodno je istaknula kako se, tijekom pandemije, život djece “premjestio” na internet gdje su mogla ostvariti i svoja prava i onda kad im je kretanje bilo ograničeno, uključujući i pravo na obrazovanje, na informaciju, na druženje s vršnjacima i igru. Stoga je pred svim odraslima koji se skrbe o djeci veliki izazov i odgovornost u pravovremenom prepoznavanju rizika koji dovode do ovisničkih ponašanja djece i mladih na internetu, posebice onih koji se odnose na video igre te poduzimanja svih mjera u zaštiti njihovih prava i najboljih interesa.

Sudionici su istaknuli da videoigre nisu samo štetne i da mogu imati i pozitivan utjecaj na razvoj određenih vještina i sposobnosti djece, ali važno je prepoznati rizike koji vode njihovom prekomjernom korištenju i štetnim posljedicama koje se očituju u smanjenom psihosocijalnom funkcioniranju, neuspjehu u školi i izvršavanju drugih obveza, pogoršanju odnosa s roditeljima, okolinom i vršnjacima, a mogu voditi i težim poremećajima.

Sve veći je broj djece i mladih kod kojih su prepoznate negativne psihosocijalne posljedice povezane s prekomjernim korištenjem interneta, odnosno digitalne tehnologije. Djeca koja dolaze u tretman stručnih institucija sve su niže kronološke dobi – primjerice već s 8 ili 9 godina. Najveća odgovornost za prevenciju nepovoljnih posljedica je je na roditeljima te je nužno krenuti od edukacije roditelja kako prekomjerno i nekontrolirano korištenje digitalne tehnologije ne bi prešlo u roditeljsko zanemarivanje. Uočeno je da roditelji djece koja su razvila određene teškoće toga tipa često uopće nisu svjesni svoje uloge i odgovornosti u postavljanju ograničenja djetetu u korištenju uređaja, u organizaciji djetetovih dnevnih aktivnosti i slično, čak i kad je riječ o djeci rane školske dobi.

Istaknuto je kako je već od predškolske dobi nužno razvijati odgovorno korištenje igrica i interneta, pri čemu je odlučujuća uloga roditelja, uz nužno sudjelovanje odgojitelja i učitelja. Svi sudionici suglasni su u tome da je nužno u društvu pojačati intervencije u odnosu na ovaj problem, od provedbe kvalitetnih prevencijskih programa – kojima će se educirati učitelji, roditelji i djeca – do razvoja tretmanskih kapaciteta u kojima će se raditi s djecom koja su već razvila ozbiljne teškoće u ponašanju, a pritom je nužno uključiti i roditelje u tretman. Valja prepoznati i mogućnosti koje videoigre namijenjene djeci nude u području kvalitetnih odgojno-obrazovnih sadržaja i razvoja važnih životnih kompetencija, te digitalizacijom unaprijediti školsko učenje i poučavanje.

Svakako je potrebno poticati istraživanja ove pojave i širiti stručno-znanstvenu osnovu za učinkovite intervencije – i preventivne i tretmanske – kao bazu za učinkovito djelovanje u zaštiti djece. Napokon, neophodno je i informirati roditelje, učitelje i djecu o tome gdje djeca s ovakvim problemima mogu dobiti odgovarajuću pomoć.

Iznesena stručna stajališta i dodatne smjernice stručnjaka poslužit će pravobraniteljici u oblikovanju budućih inicijativa i preporuka nadležnim tijelima za zaštitu prava i interesa djece u ovome području. Bila to još jedna od aktivnosti Ureda pravobraniteljice za djecu povezanih s obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta, a sastanak su pratile i savjetnice pravobraniteljice Ana Babić i Maja Flego.