Izbornik

Okrugli stol „Maloljetničko nasilje“ Zamjenica pravobraniteljice: Nasilje među djecom odraz je nasilja u društvu, potreban je zajednički pristup u sprječavanju i suzbijanju nasilja

Okrugli stol „Maloljetničko nasilje“ Zamjenica pravobraniteljice: Nasilje među djecom odraz je nasilja u društvu, potreban je zajednički pristup u sprječavanju i suzbijanju nasilja

Zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac sudjelovala je na Okruglom stolu „Maloljetničko nasilje“ koji je održan u četvrtak  30. listopada 2025. u Hrvatskom saboru.

U ime Ureda pravobranitelja za djecu zahvalila je na inicijativi i organizaciji okruglog stola, istaknuvši da je važno da se o toj temi govori u Hrvatskom saboru, kao mjestu gdje se donose odluke.

Osvrnula se i na novi slučaj nasilja među djecom u školi te je u ime Ureda najoštrije osudila nasilje i izrazila solidarnost za žrtvama.

„Nasilje među djecom potrebno je gledati u kontekstu porasta nasilja u našem društvu. Ono je posljedica odnosno odraz svega ono što se događa u njihovoj okolini – u svijetu odraslih: u obiteljskom okruženju, školi, lokalnoj zajednici, medijima i društvu u cjelini. Nužno je da se mi kao stručnjaci, vi kao donositelji odluka i roditelji kao primarni odgajatelji, dogovorimo oko toga koje mjere treba poduzeti kratkoročno, a koje dugoročno“ kazala je zamjenica.

Govoreći o porastu nasilja naglasila je da je Ured u 2024. godini zaprimio 44 % više prijava za vršnjačko nasilje u školi u odnosu na 2023. godinu, a da se značajan porast odnosi na slučajeve nasilja u virtualnom svijetu.

„Zabrinjavajuće je da se u školama događa fizičko, verbalno, seksualno i virtualno nasilje među djecom, a sve češće se nasilje pojavljuje kao kombinacija svih navedenih oblika“, poručila je.

Upozorila je da Ured, na temelju zaprimljenih prijava i praćenja, primjećuje da kod dijela djece postoji manjak empatije za druge, da postoji ravnodušnost kod djece koja svjedoče nasilju jer se ne zauzimaju za zlostavljane vršnjake i ne prijavljuju nasilje odraslima. Posebno je izrazila zabrinutost što djeca nerijetko snimaju tuđu patnju i ponižavanja te dijele snimke s drugima.

Dodala je i da su brojni slučajevi vršnjačkog nasilja, koji su poznati javnosti, ukazali na nesnalaženje, slabosti i propuste u odgojno-obrazovnom sustavu i drugim sustavima koji rade s djecom koja se ponašaju nasilno i iskazuju probleme u ponašanju.

„Zato u Uredu smatramo nužnim da se škole razvijaju prema konceptu dobrih zajednica u kojoj su nastavnici, roditelji i djeca zajedno angažirani u životu škole. Svaka promjena mora biti bazirana na povjerenju između škole, roditelja i djece. Jedino tako je moguće doći do rezultata u kojima će promjene biti vidljive“, izjavila je.

Napomenula je da je Ured svjestan brojnih izazova s kojima se odgojno-obrazovni sustav suočava, poput nedostatka stručnog osoblja, administrativnih zapreka, nedovoljne međuresorne suradnje. Unatoč tim izazovima nužno je raditi na jačanju odnosa između djece, roditelja i stručnjaka.

Referirajući se na normativni okvir, kazala je da Hrvatska ima dobar okvir, ali da su u praksi vidljive poteškoće zbog čega je potrebno povezati sustave.

Podsjetila je da su 2024. godine usvojene izmjene i dopune Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. „Na našu inicijativu propisano je da taj Protokol obvezuje i organizacije, institucije i udruge koje rade s djecom. To smatramo važnim iskorakom jer obvezuje sve dionike na postupanje“ kazala je zamjenica.

Naglasila je i da je važno ukazati da su institucijama potrebni mehanizmi kojima im se osigurava brzo djelovanje jer je važno da sankcija bude izrečena brzo i da bude odvraćajuća i edukativna odnosno da dovodi do promjene ponašanja.

„Ured će kao i do sada biti glas djece – djece koja su pretrpjela nasilje i djece koja su počinila nasilje. Bit ćemo konstruktivni, predlagat ćemo mjere i alate za učinkovitiju borbu protiv nasilja nad i među djecom“, naglasila je.

Na kraju izlaganja zamjenica je upozorila da postoji manjak svijesti o dječjim pravima, o tome kako primjereno razgovarati s djecom, kako razgovarati s djecom o nasilju, kako ih potaknuti da prijavljuju nasilje i da sudjeluju u izgradnji svojih zajednica. Dodala je i da je važno da roditelji budu uključeni, da imaju razvijenu samokritičnost i budu svjesni problema s kojima se djeca suočavaju.

„Samo tako je moguće izgraditi sustav koji će, kada dođe do nasilja – znati pravovremeno i stručno reagirati, na dobrobit svih“ zaključila je zamjenica.

Izvor fotografije: Hina/Tomislav Pavlek/ tp