Zagreb, 29.4.2026. – Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić sudjelovala je Hrvatskom saboru na tematskoj sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina posvećenoj poremećajima iz spektra autizma.
Prema podacima Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj imamo oko 7 000 osoba s teškoćama u spektru autizma. Ono što zabrinjava je da je taj broj u posljednjih pet godina udvostručen, a projekcije pokazuju da ćemo do 2030. godine imati oko 15 tisuća osoba s autizmom. Krajnje vrijeme da se poduzmu adekvatne mjere, da se prevenira ono što se može prevenirati, a kada se ne može da se osiguraju adekvatni resursi i podrška“ poručila je pravobraniteljica.
Istaknula je da se uočava da je bolja dijagnostika, da se ranije prepoznaju poteškoće u spektru autizma, međutim da sustav podrške ne prati taj rast. Ured pravobranitelja za djecu, pojasnila je, posebno zabrinjavaju sve češći slučajevi agresivnih ponašanja kod djece niže kronološke dobi (predškolske dobi) na što stručnjaci ni sustav nemaju adekvatan odgovor, već je teret skrbi na roditeljima.
Ključnim izazovima i problemima u pružanju podrške djeci s autizmom ocijenila je kasnu dijagnostiku, neujednačene usluge rane intervencije posebno u ruralnim područjima i na otocima, nedostatak sustavne međuresorne suradnje. „Kvaliteta podrške ovisi primarno o mjestu stanovanja“, naglasila je.
Pravobraniteljica je ukazala da ne izostaje visoko individualizirani pristup i prilagodba okoline djeci s teškoćama u spektru autizma, da se reagira kada se nešto događa i kada su teškoće već vidljive.
Upozorila je na to da nerazumijevanje potreba te djece otežava njihovu inkluziju u obrazovani sustav i da se često bilježe situacije u kojima se djeca vraćaju u centre za odgoj i obrazovanje ili se izdvajaju u posebne razrede.
Kada je riječ o dijagnostici i ranoj procjeni rizika, roditelji godinama lutaju od ustanove do ustanove do dijagnoze. Dijagnostika kasni, ne postoji jedinstven dijagnostički protokol, različite su situacije od županije do županije. Liste čekanja za neuropedijatra i logopeda traju mjesecima ponekad i godinama“ iznijela je pravobraniteljica i ukazala na znanstvena istraživanja koja pokazuju 70% učinkovitost intervencija kada se provode do druge godine.
Govoreći o sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja, naglasila je da su djeca s autizmom dodatno stigmatizirana, da vrtići često odbijaju djecu zbog manjka kadrova; stručnjaka i asistenata, neadekvatnih prostora te je pozdravila što se značajna sredstva u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti ulažu u jačanje kapaciteta vrtića.
U području obrazovanja inkluzija je više iznimka nego pravilo. Imamo nedostatne prilagodbe kurikula, premalo educiranih stručnjaka koji znaju reagirati na teškoće i ponašanja djece, dodatna oprema koja je potrebna u radu s ovakvom djecu teško se koristi“, upozorila.
U odnosu na specijalizirane ustanove za podršku osobama s poremećajima u spektru autizma, pravobraniteljica je kazala da su njihovi kapaciteti nedostatni, a da su u pojedinim centrima i prostori neadekvatni.
Posebno je istaknula problem ljetnih praznika kada se redovni programi podrške ne provode istaknuvši da su inkluzivni ljetni programi i ljetni kampovi rijetki i nedovoljno dostupni te da ih najčešće organiziraju udruženja roditelja djece s autizmom.
Zaključno, pravobraniteljica za djecu iznijela je nekoliko prijedloga Ureda za unaprjeđenje sustava podrške djeci s teškoćama u spektru autizma, među kojima su: donošenje Nacionalnog plana za autizam s jasnim ciljevima i rokovima i osiguranim financiranjem koji bi obavezao sustave zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi, uvođenje jedinstvenog tijela za koordinaciju, koje bi pratilo put djeteta kroz sustave, osiguranje rane dijagnostike u svim županijama, rana dijagnostika i intervencija u svim županijama, primjena standardiziranih postupaka za rano otkivanje djece s teškoćama autizma, uklanjanje lista čekanja, fleksibilnost predškolskog odgoja i obrazovanja, sustavno usavršavanje odgojno-obrazovni radnika za rad s djecom s teškoćama u spektru autizma, osiguranje pomoćnika u nastavi na državnoj razini kako dostupnost ne bi ovisila o lokalnim područjima, razvoj ljetnih programa, jačanje kapaciteta u dostupnosti psihološke podrške djeci i obiteljima i dr.
Uz pravobraniteljicu za djecu tematsku sjednicu pratila je savjetnica pravobraniteljice Ivona Makvić Šalaj
Foto: T. Pavlek/Hina