U postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Pravobraniteljica za djecu dala je mišljenje na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju kazne zatvora te na Akcijski plan za suzbijanje za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje do 2027. godine kojim predlaže sustavniju i snažniju zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja.
Obvezno praćenje počinitelja spolnih delikata na štetu djece i nakon što izađu iz zatvora
U okviru predloženih izmjena i dopuna Kaznenog zakona Vlada Republike Hrvatske uz doživotni zatvor predlaže i posebnu mjeru nadzora po punom izvršenju kazne zatvora.
Uvođenjem posebne mjere nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, sud bi ovu mjeru mogao odrediti osuđenicima kojima je izrečena kazna zatvora u trajanju od pet ili više godina za kaznena djela počinjena s namjerom, dvije ili više godina za kaznena djela s obilježjem nasilja počinjena s namjerom ili kazna zatvora za kaznena djela protiv spolne slobode, kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta ili kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, ako ima razloga da će osuđenih ponoviti kazneno djelo i pod uvjetom da je kazna zatvora u potpunosti izdržana (da nije odobren uvjetni otpust).
Pravobraniteljica za djecu predlaže izmjenu kojom bi se posebna mjera po punom izvršenju kazne obvezno određivala osuđenim za kaznena djela počinjena na štetu djece, a posebno za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Kod takvih kaznenih djela određivanje mjere ne bi se uvjetovalo postojanjem vjerojatnosti da će osuđenik ponoviti kazneno djelo, već će se obvezno odrediti svim počiniteljima upravo zato jer je riječ o kaznenom djelu počinjenom na štetu djece.
Spolno zlostavljanje i iskorištavanje djece ne bi trebalo otići u zastaru
Uz to, pravobraniteljica predlaže da zastara kaznenog progona i izvršenja kazni ne zastarijeva za sva kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, a ne samo za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. Kaznenog zakona.
Djeca koja su preživjela seksualno zlostavljanje i iskorištavanje dugo u sebi nose ranu zlostavljanja. Nažalost, sve češće svjedočimo slučajevima u kojima je kazna koju dobije zlostavljač kraća od oporavka i terapije zlostavljanog djeteta. Zbog izricanja niskih kazni, osobe osuđene za spolno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta u kratkom roku brišu iz kaznene evidencije čime im se otvara mogućnost da rade s djecom. Ovim prijedlogom da se posebna mjera po punom izvršenju kazne zatvora izriče obvezno onima koji su osuđeni za kaznena djela na štetu djece – želimo poslati poruku djeci da je država na njihovoj strani“ ističe pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić.
Akcijskim planom za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje do 2027. godine Vlada Republike Hrvatske predlaže mjere za jačanje prevencije seksualnog nasilja i uznemiravanja, unaprjeđenje sustava podrške žrtvama seksualnog nasilja i snažniji rad s počiniteljima.
Ured pravobraniteljice za djecu pozdravlja daljnje unaprjeđenje sustava zaštite djece i, između ostalog, predlaže:
- uspostavu Dječje kuće prema modelu Barnahus do 2027. godine – osnivanje ustanove u kojoj će djeca koja su seksualno zlostavljana dobiti pomoć i podršku na jednom mjestu ključna je mjera unaprjeđenja sustava zaštite djece. Dječjom kućom želi se spriječiti retraumatizacija djece višestrukim ispitivanjem u sigurnom okruženju u kojem će se djeci pružiti sve usluge. Ured predlaže da se u Akcijskom planu jasno propiše da će Dječja kuća započeti s radom najkasnije do 2027. godine. Vlada će do tada donijeti zakonodavni okvir, odrediti model upravljanja i odgovornosti nadležnih tijela, uspostaviti međuresorne protokole kojim će se urediti suradnja policije, pravosuđa, zdravstva, sustava socijalne skrbi i dr., osigurati i urediti prostor, osigurati potrebnu opremu i zaposliti stručnjake.
- sustavne preventivne programe suzbijanja seksualnog nasilja i uznemiravanja – predlažemo jasno propisivanje obrazovnih sadržaja, definiranje ciljanih skupina i načina koji će se provoditi aktivnosti u školama. Posebice srednjoškolci, trebali bi sudjelovati u strukturiranim programima u okviru kojih će učiti kako prepoznati seksualno nasilje i uznemiravanje i nasilne obrasce, kako postaviti osobne granice, kako se zaštiti u digitalnom prostoru, kako i gdje mogu prijaviti seksualno nasilje i dobiti pomoć i podršku. Nužno je da se te teme provode sustavno i kontinuirano, a ne samo kroz pojedinačne radionice, međupredmetne sadržaje ili izvannastavne aktivnosti. Programi bi trebali biti prilagođeni dobi i razvojnom stupnju djece. Djeca trebaju biti aktivni sudionici u kreiranju prevencije; testirati znanja i vještine, osmišljavati i provoditi javne kampanje.
- edukacije stručnjaka koje su usmjerene na praktičan rad – broj održanih edukacija nije mjerilo uspješnosti programa. Predlažemo mjere kojima će se mjeriti učinak edukacije stručnjaka različitih profila u praksi odnosno kojima se mjeri: kako prepoznaju potrebe i moguće rizike za djece, kako komuniciraju s djecom, kako procjenjuju trebaju li djetetu osigurati dodatne mjere zaštite i pomoći, uključuju li pravodobno oblike zdravstvene, socijalne i druge stručne pomoći te kako primjenjuju stečena znanja u konkretnim predmetima.
- kodeks dobre prakse za medijsko praćenje seksualnog nasilja – predlažemo izradu i donošenje kodeksa dobre prakse za medijsko izvještavanje o seksualnom nasilju i uznemiravanju kako bi se spriječila seksualizacija djece, normaliziranje nasilja ili stvaranje stereotipa kojim se nasilje opravdava, racionalizira ili umanjuje.
- zakonodavni okvir kojem su u fokusu prava djece – nova unaprjeđenja zakonodavnog okvira trebala bi biti usmjerena na strože kazne za počinitelje seksualnog nasilja na štetu djece, trajno čuvanje podataka o počiniteljima u kaznenoj evidenciji, obvezno izricanje doživotne zabrane obavljanja dužnosti i djelatnosti koje uključuju redoviti kontakt djeteta neovisno o opasnosti od ponavljanja kaznenih djela te dugotrajnije praćenje počinitelja ovih kaznenih djela po izvršenju kazne.
Foto: Canva