Sukladno svojoj zakonskoj obvezi, pravobraniteljica za djecu predala je Hrvatskome saboru Izvješće o svome radu u 2009. godini. U izvješću je naglašeno da se i u toj godini najveći broj pojedinačnih prijava povreda prava djece odnosio na zaštitu od nasilja i zanemarivanja te na pravo na ostvarivanje zajedničke roditeljske skrbi.
Tijekom 2009. godine u Uredu pravobraniteljice za djecu otvoreno je 2217 novih predmeta, od kojih su 1050 bile prijave pojedinačnih povreda prava djece, a 1167 opće inicijative pravobraniteljice, koje su često bile potaknute upravo pojedinačnim prijavama. U svom radu Ured daje prednost pojedinačnim povredama prava djece, kao i intervencijama koje poduzima sukladno ovlastima, no sve je opsežnije njegovo djelovanje usmjereno općim inicijativama, kojima se bavi kroz duže vrijeme. Na taj način Ured pravobraniteljice, prateći standarde brige o djeci te uključujući u svoj rad nove suradnike u pojedinim institucijama i udrugama, nastoji djelovati proaktivno, sa željom da preduhitri i spriječi štetna djelovanja koja ugrožavaju djecu te pomogne jačanju sveobuhvatne zaštite djece. Posebno valja istaknuti rad u području zakonodavnih inicijativa, u kojem se pravobraniteljica svojim prijedlozima i primjedbama uključuje u proces izrade nacrta propisa, kako bi poboljšala zaštitu prava i interesa djece u pojedinim područjima.
Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2009. godinu, slijedi metodologiju izvješća iz prethodnih godina, donoseći pregled stanja u području zaštite osobnih prava, prava djece kao članova društvene zajednice, obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih, ekonomskih, kulturnih, pravosudno-zaštitnih i drugih prava. Usto slijedi i poglavlje o prijedlozima pravobraniteljice za poduzimanje mjera za cjelovitu zaštitu prava djece, koje donosi prikaz uočenih problema u različitim područjima, od zaštite prava djece bez roditeljske skrbi, djece s teškoćama u razvoju, djece s poremećajima u ponašanju, djece koja žive na otocima, djece pripadnika nacionalnih manjina, do zaštite mentalnog zdravlja djece, prevencije suicida, zaštite djece koja se bave sportom i mnogih drugih.
Upozoravajući na slabe točke u sustavu zaštite djece, pravobraniteljice u zaključku Izvješća upozorava da djeca ne mogu čekati bolja vremena da bi ostvarila svoja prava na zdrav i cjelovit razvoj. Podsjetila je da poštovanje prava djece nije stvar dobre volje, milosrđa i pragmatičnosti, već obveza države, ali i svih odraslih. Stoga je izrazila nadu da će Izvješće, podneseno Hrvatskome saboru, pomoći prepoznavanju urgentnosti ovih problema te da će biti i učinkovit poticaj na djelovanje za zaštitu prava i interesa djece.