Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić, sukladno Zakonu o pravobranitelju za djecu, podnijela je Hrvatskom saboru dvadeset i treće Izvješće o radu pravobranitelja za djecu za 2025. godinu.
Izvješće sadrži cjeloviti prikaz rada Ureda pravobranitelja za djecu o pojedinačnim povredama prava djece, postupanjima u izdvojenim područjima zaštite prava djece, aktivnostima Ureda s djecom, preporukama i normativnim aktivnostima, obilascima ustanova u kojima borave djeca te o drugim aktivnostima u području zagovaranja i promoviranja dječjih prava.
Izvješće nije samo godišnji pregled rada naše institucije nego prikaz položaja djece u našem društvu i poruka da dječja prava nisu skup normi nego životne okolnosti u kojima djeca odrastaju i sazrijevaju. Na temelju aktivnosti i prijava u 2025. definirali smo ključne ciljeve i aktivnosti za 2026., a to su: prevencija i suzbijanje svih oblika nasilja, digitalna sigurnost, zaštita mentalnog zdravlja djece, prevencija siromaštva i socijalne isključivosti kod djece te pravosuđe prilagođeno djeci. Naše preporuke i upozorenja poziv su svima na akciju i promjene – da djeca zaista budu prioritet, a ne samo na papiru!“ poručila je pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić.
U 2025. godini 2 805 novih prijava povreda prava djece – najviše prijava za obrazovanje, obiteljske odnose, nasilje nad djecom i zanemarivanje
Tijekom 2025. Ured pravobranitelja za djecu zaprimio je 2 805 novih prijava povrede prava djece, što je gotovo 16 % prijava više nego u 2024. Najviše prijava odnosilo se na obrazovanje (746), potom na područje obiteljskih odnosa (547) i područje nasilja nad djecom i zanemarivanja djece (537). Kao i prethodnih godina, najmanji broj prijava odnosio se na povrede prava djece kao članova društvene zajednice (47), kulturna prava (41) i diskriminaciju (40).
Predmeti se odnose na zaštitu 3 080 djece 1 533 dječaka, 1 105 djevojčica, 442 djece za koju spol nije naveden i 484 grupa djece (najčešće je riječ o razrednim odjelima, grupama djece u vrtićima, sportskim klubovima, ustanovama socijalne skrbi i odgojnim ustanovama).
Sustav odgoja i obrazovanja nije jednako dostupan svima
Nejednakost je posebno izražena u području osiguranja predškolskog odgoja i obrazovanja u kojem nedostatni kapaciteti onemogućuju upis djece u vrtiće i provedbu pedagoških standarda. Prijave u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ukazuju na slabosti organizacijskih kapaciteta škola, nužno zapošljavanje dodatnih stručnjaka različitih profila, koji će učenicima pružiti podršku u izazovima s kojima se susreću u procesu obrazovanja. Potom na potrebu jačanja međuresorne suradnje i kapaciteta stručnjaka sustava odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi za integrirani pristup, brzu razmjenu informacija, ranu procjenu rizika i pravovremene intervencije prilagođene potrebama svakoga pojedinog djeteta, uz paralelni rad s roditeljima, razredom i širom zajednicom.
Nasilje među i nad djecom i dalje predstavlja ozbiljan društveni problem i poziva na preispitivanje mjera i promjenu pristupa
Velik broj prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci izuzetno zabrinjava. Nasilna ponašanja djece sve su kompleksnija, a sustavna podrška izostaje uslijed organizacijskih promjena i nedostatnog osnaživanja stručnjaka za rad s djecom s problemima u ponašanju. Primjena novog Protokola ne smije biti svedena na razmjenu podataka u okviru međuresorne suradnje, nego se mora razvijati izradom preventivnih programa po potrebama lokalnih zajednica. U odgojno-obrazovnom sustavu nedostaju i programi jačanja i osposobljavanja djece za prepoznavanje nasilja, na prijavljivanje, na samozaštitu i na traženje pomoći i podrške.
Jačati suradnju stručnjaka zdravstva, odgoja i obrazovanja i sustava socijalne skrbi na ranoj procjeni rizika u obitelji
Kontinuirani rast broja djece izdvojene iz vlastite obitelji ukazuje na potrebu jačanja suradnje stručnjaka zdravstva i odgoja i obrazovanja sa sustavom socijalne skrbi u ranoj procjeni rizika, jačanju roditeljskih kompetencija i poduzimanju adekvatnih mjera za zaštitu prava i dobrobiti djece kako bi djeca ostala u vlastitoj obitelji. Da bi se osigurala stvarna zaštita, nužno je ojačati kapacitete županijskih službi HZSR-a kako bi mogle aktivno koordinirati međusektorsku suradnju, pratiti i evaluirati učinke mjera i intervencija te pravovremeno mijenjati neučinkovite prakse.
U pravosuđu najveće prepreke – dugotrajni postupci, povrede prava na tajnost podataka i neodgovarajući tretman djece u sudskim postupcima
U pravosudnom sustavu najveće prepreke u ostvarivanju dječjih prava prepoznate su u duljini trajanja postupaka, nedostatku odgovarajućeg tretmana za djecu koja sudjeluju u sudskim postupcima, u povredi prava na tajnost podataka i nedostatku informacija o pravima koje imaju u postupku te načinu pristupa pravosuđu i aspektima vođenja postupka. U području zaštite djece od spolnog iskorištavanja i zloupotrebe i dalje se izriču rad za opće dobro i uvjetne osude kao sankcije za spolne delikte na štetu djece, ne postoji sustavna provjera prethodne osuđivanosti u različitim sustavima ni edukacija djece, odgojno-obrazovnih i drugih djelatnika u ovom području.
Nedostupna zdravstvena zaštita i podrška za djecu i mlade s teškoćama mentalnog zdravlja
U ostvarivanju zdravstvenih prava i dalje je izražen problem nedostupnosti zdravstvene zaštite, što je posebno vidljivo u nedostatku pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i nedostatnim kapacitetima za ostvarivanje stručne podrške za djecu i mlade s poteškoćama mentalnog zdravlja.
Rastući troškovi života posebno utječu na socijalno ugrožene obitelji
Među pritužbama koje je Ured zaprimio vezano uz kršenje socijalnih i ekonomskih prava, polovica njih odnosila se na odgovarajući životni standard. Europsko jamstvo za svako dijete, stoga, treba iskoristiti za razvoj integriranog skupa mjera i politika usmjerenih djeci koje će prevenirati i ukloniti izvore nejednakosti među djecom. Nadogradnja Nacionalnog akcijskog plana u idućem razdoblju zahtijeva prijelaz s općenitih mjera na izravno ciljane intervencije koje osiguravaju da nitko nije izostavljen, a prioritete je važno usmjeriti na maksimalnu iskoristivost ESF+ fonda i smanjenje nejednakosti.
Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu 2025. – u brojkama.