Na sjednici Odbora za ravnopravnost spolova koja je održana, u četvrtak 19. veljače u Hrvatskom saboru, predstavljeno je Izvješću o radu Pravobraniteljice za djecu za 2024. godinu.
Predstavljajući izvješće pravobraniteljica je naglasila da je 2024. godina pokazala koliko je krhka zaštita djece i koliko je Hrvatska u pojedinim područjima nespremna za nove izazove, uslijed transformacije društva, roditeljstva i načina odrastanja mladih generacija.
„Izvješća pravobraniteljskih institucija vrlo se često vole promatrati kroz statistiku – broj zaprimljenih predmeta, dok se puno vrjedniji pokazatelji nalaze u porukama, upozorenjima i preporukama koje dajemo“, poručila je.
Pravobraniteljica je istaknula da su ključne poruke u području zaštite prava djece za 2024. godinu sljedeće:
- 2024. godina je bila godina u kojoj nas je stvarnost upozorila da je nasilje ozbiljna prijetnja zdravlju, sigurnosti i ono najvažnije – razvoju djece.
- Pravosuđe je mjesto gdje djeca žrtve predugo čekaju pravdu.
- Obiteljsko okruženje bi trebalo biti najsigurnije mjesto za djecu. No, to nije tako za svu djecu.
- Mentalno zdravlje je u krizi, što izravno povećava rizik od rizičnih ponašanja.
- Za djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji, prepreke se nalaze u svim sustavima.
Navela je da je Ured u izvještajnom razdoblju zaprimio 2.424 prijava, pritužbi i upita, što je 11% više u odnosu na 2023. godinu.
Prijave se odnose na 1.410 dječaka, 1.100 djevojčica te 76 djece za koju spol nije iskazan.
Najviše prijava odnosilo se na:
- osobna prava djece – 1.055 od kojih je:
- 550 prijava nasilja i zanemarivanja,
- 367 slučajeva vezanih uz roditeljsku skrb,
- 82 prijave povrede privatnosti,
- obrazovanje – 593 prijave,
- zdravstvena prava – 170,
- pravosudno-zaštitna prava – 150.
Govoreći o preporukama Ureda, kazala je da je u 2024. izdano 65 preporuka, upozorenja ili priopćenja, a da je 58% preporuka prihvaćeno, 22% nije, a za 9 preporuka Ured još uvijek čeka odgovor.
Najvažnije preporuke odnose se na:
- zaštitu djece od nasilja,
- mentalno zdravlje,
- obiteljsko-pravnu zaštitu,
- poboljšanje položaja djece u školi,
- podršku djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi,
- digitalnu sigurnost.
U obraćanju članovima odbora pravobraniteljica je istaknula nekoliko područja u kojima su prava djevojčica posebno ugrožena. Navela je da su djevojčice češće izložene seksualnom uznemiravanju u školama i da su češće žrtve seksualnog nasilja. Dodala je da su zabilježene povrede u području sporta u kojem djevojčice u zajedničkim natjecanjima s dječacima ne uspijevaju doći do medalja, a posljedično ne mogu dobiti niti dobiti kategorizaciju vrhunskih sportaša i sva prava koja iz toga proizlaze.
Upozorila je i na potrebu dodatne i kvalitetnije zaštite djece u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja.
„Treba napraviti značajan iskorak i u edukaciji stručnjaka i u provedbi preventivnih programa. Prevencija (nasilja) počinje ako ne u predškolskim ustanovama, onda u školama. Svi programi koji se bave ovom temom trebaju imati uključene elemente mijenjanja stereotipnih uloga i odmaka od tradicionalnih uloga muškaraca i žena jer se to kasnije održava na odnos prema nasilju u obitelji“, poručila je pravobraniteljica.
Odbor za ravnopravnost spolova, kao zainteresirano radno tijelo Hrvatskog sabora, Izvješće je primilo na znanje.
Snimku sjednice Odbora možete pronaći na poveznici.
Fotografija: YouTube kanal Hrvatskog sabora/snimak zaslona