U Zagrebu je 26. studenoga 2024. godine održana Konferencija o ljudskim pravima – implementacija međunarodnih preporuka upućenih RH, u organizaciji Pučke pravobraniteljice i u suradnji s Kućom ljudskih prava.
Cilj Konferencije bio je otvoriti raspravu o implementaciji međunarodnih preporuka u području ljudskih prava koje je Republici Hrvatskoj uputio Odbor za ljudska prava UN-a (iz rujna 2024.) i Odbor za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije UN-a (iz listopada 2023.). Preporuke ovih odbora pokazuju što države trebaju činiti bolje kako bi zaštitile ljudska prava, i to prema obvezama iz Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.
Konferenciju je otvorila pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koja je istaknula da se, osobito u posljednje vrijeme, globalno, europski, ali i u Hrvatskoj, propituju prava te ih se politizira i govori o njima kao o mišljenjima iako je zapravo riječ o međunarodnom pravu. Naglasila je da o ljudskim pravima treba pričati i učiti, a preporuke međunarodnih mehanizama implementirati, pri čemu oni kojima je zaštita i promocija ljudskih prava posao, odnosno svi branitelji ljudskih prava, trebaju na tome inzistirati.
Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb, naglasio je kako je proces implementacije međunarodnih postupaka dugotrajan, da je ova konferencija prvi korak ka vidljivosti preporuka. Ujedno je naglasio važnost dijaloga države s organizacijama civilnog društva u njihovoj implementaciji.
Sudionicima se video porukom obratio Vladlen Stefanov iz Ureda visokog povjerenika za ljudska prava, koji je naglasio ključnu ulogu nacionalnih institucija za ljudska prava u implementaciji međunarodnih preporuka, posebno u informiranju odbora o razlikama između zajamčenih i ostvarenih prava građana, kao i koraka koje je potrebno poduzeti kako bi se to promijenilo.
Romana Kuzmanić – Oluić, savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova, govorila je o položaju države u kompleksnom procesu ratifikacije međunarodnih instrumenata, uz napomenu kako bi prije ratifikacije trebalo napraviti dodatan pogled prema sagledavanju pravnog stanja, uz analize nadležnih tijela.
Na Konferenciji su održana dva panela, u kojima su predstavnici državnih tijela, pravobraniteljskih institucija i organizacija civilnog društva govorili o sadržaju i procesu implementacije preporuka spomenutih odbora vezanim za pravo na slobodu izražavanja, suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje, suzbijanje diskriminacije, manjinska prava, rodnu ravnopravnost, pristup pravosuđu, položaj stranih državljana i drugima.
Zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac govorila je o preporukama Odbora za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije, kao i o ulozi i djelovanju Ureda pravobranitelja za djecu u području zaštite djece migranata i djece bez pratnje, u odnosu na njihovo uključivanje u sustav odgoja i obrazovanja u RH. Ukazala je na dosad upućene preporuke Ureda u zaštiti ove djece koje se odnose na jačanje njihova uključivanja u odgojno-obrazovni sustav, osiguravanje učenja hrvatskog jezika s povećanim brojem sati, pravo na psihosocijalnu pomoć i prevoditelja, pomoćnike u nastavi te edukaciju odgojno-obrazovnih radnika o njihovim pravima, potrebama i iskustvima radi njihova punopravnog uključivanja u odgojno-obrazovni sustav u RH.
U zaključcima konferencije posebno je naglašena potreba snažne međuresorne suradnje, podizanja svijesti o spomenutim međunarodnim aktima i preporukama, kao i važnost obrazovanja i edukacije o ljudskim pravima te veće otvorenosti tijela državne uprave za suradnju s organizacijama civilnog društva.
Konferenciju je pratila savjetnica pravobraniteljice Mirna Slaviček Pešut.